Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 747
Ukupno: 747
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Coppermine
02: Forumi
03: Forumi
04: Your Account
05: Forumi
06: Naslovna
07: Coppermine
08: Coppermine
09: Forumi
10: Forumi
11: Forumi
12: Forumi
13: Forumi
14: Forumi
15: Forumi
16: Forumi
17: Coppermine
18: Coppermine
19: Naslovna
20: Naslovna
21: Forumi
22: Forumi
23: Coppermine
24: Forumi
25: Forumi
26: Forumi
27: Forumi
28: Forumi
29: Forumi
30: Naslovna
31: News
32: Forumi
33: Coppermine
34: Your Account
35: Coppermine
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Forumi
40: Naslovna
41: Forumi
42: Forumi
43: Forumi
44: Forumi
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Coppermine
49: Naslovna
50: Forumi
51: Coppermine
52: Naslovna
53: Forumi
54: Forumi
55: Forumi
56: Coppermine
57: Coppermine
58: Forumi
59: Coppermine
60: Forumi
61: Coppermine
62: Naslovna
63: Coppermine
64: Forumi
65: Forumi
66: Forumi
67: Coppermine
68: Forumi
69: Forumi
70: Forumi
71: Forumi
72: Naslovna
73: Forumi
74: Coppermine
75: Naslovna
76: Coppermine
77: Forumi
78: Coppermine
79: News
80: Forumi
81: Forumi
82: Forumi
83: Forumi
84: Forumi
85: Forumi
86: Coppermine
87: Forumi
88: Your Account
89: Forumi
90: Forumi
91: Forumi
92: Forumi
93: Forumi
94: Forumi
95: Coppermine
96: Naslovna
97: Coppermine
98: Forumi
99: Forumi
100: Forumi
101: Forumi
102: Forumi
103: Coppermine
104: Coppermine
105: Coppermine
106: Forumi
107: Forumi
108: Forumi
109: Forumi
110: Forumi
111: Forumi
112: Forumi
113: Coppermine
114: Forumi
115: Coppermine
116: Forumi
117: Forumi
118: Forumi
119: Forumi
120: Forumi
121: Naslovna
122: Naslovna
123: Coppermine
124: Forumi
125: Coppermine
126: Your Account
127: Coppermine
128: Coppermine
129: Coppermine
130: Naslovna
131: Forumi
132: Forumi
133: Forumi
134: Coppermine
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Forumi
139: Your Account
140: Forumi
141: Coppermine
142: Coppermine
143: Forumi
144: Naslovna
145: Forumi
146: Forumi
147: Coppermine
148: Naslovna
149: Forumi
150: Forumi
151: Coppermine
152: Naslovna
153: Coppermine
154: Your Account
155: Forumi
156: Forumi
157: Naslovna
158: Forumi
159: Forumi
160: Forumi
161: Forumi
162: Forumi
163: Naslovna
164: Forumi
165: Coppermine
166: Naslovna
167: Forumi
168: Forumi
169: Forumi
170: Forumi
171: Forumi
172: Forumi
173: Forumi
174: Forumi
175: Forumi
176: Forumi
177: Forumi
178: Forumi
179: Forumi
180: Your Account
181: Forumi
182: Forumi
183: Coppermine
184: Forumi
185: Forumi
186: Forumi
187: Forumi
188: Naslovna
189: Forumi
190: Forumi
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Forumi
196: Forumi
197: Forumi
198: Forumi
199: Forumi
200: Forumi
201: Forumi
202: Forumi
203: Forumi
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Naslovna
208: Forumi
209: Coppermine
210: Forumi
211: Forumi
212: Forumi
213: Forumi
214: Forumi
215: Forumi
216: Naslovna
217: Forumi
218: Forumi
219: Forumi
220: Forumi
221: Forumi
222: Forumi
223: Coppermine
224: Coppermine
225: Forumi
226: Forumi
227: Forumi
228: Forumi
229: Naslovna
230: Forumi
231: Forumi
232: Naslovna
233: Forumi
234: Forumi
235: Naslovna
236: Coppermine
237: Coppermine
238: Forumi
239: Forumi
240: Forumi
241: Forumi
242: Coppermine
243: Forumi
244: Your Account
245: Forumi
246: Forumi
247: Forumi
248: Coppermine
249: Forumi
250: Coppermine
251: Forumi
252: Forumi
253: Forumi
254: Coppermine
255: Forumi
256: Coppermine
257: Coppermine
258: Forumi
259: Coppermine
260: Naslovna
261: Forumi
262: Your Account
263: Forumi
264: Forumi
265: Naslovna
266: Forumi
267: Naslovna
268: Forumi
269: Forumi
270: Forumi
271: Naslovna
272: Forumi
273: Forumi
274: Forumi
275: Forumi
276: Naslovna
277: Forumi
278: Coppermine
279: Naslovna
280: Forumi
281: Forumi
282: Coppermine
283: Naslovna
284: Coppermine
285: Coppermine
286: Forumi
287: Forumi
288: Forumi
289: Naslovna
290: Forumi
291: Forumi
292: Coppermine
293: Forumi
294: Forumi
295: News
296: Forumi
297: Forumi
298: Forumi
299: Forumi
300: Forumi
301: Coppermine
302: Forumi
303: Coppermine
304: Forumi
305: Naslovna
306: Forumi
307: Forumi
308: Coppermine
309: Coppermine
310: Forumi
311: Coppermine
312: Forumi
313: Coppermine
314: Forumi
315: Forumi
316: Forumi
317: Forumi
318: Coppermine
319: Forumi
320: Forumi
321: Forumi
322: Naslovna
323: Forumi
324: Forumi
325: Forumi
326: Forumi
327: Forumi
328: Coppermine
329: Coppermine
330: Forumi
331: Forumi
332: Coppermine
333: Coppermine
334: Forumi
335: Forumi
336: Coppermine
337: Forumi
338: Coppermine
339: Forumi
340: Forumi
341: Coppermine
342: Forumi
343: Forumi
344: Forumi
345: Coppermine
346: Coppermine
347: Forumi
348: Coppermine
349: Coppermine
350: Forumi
351: Forumi
352: Coppermine
353: Forumi
354: Forumi
355: Coppermine
356: News
357: Forumi
358: Forumi
359: Forumi
360: Forumi
361: Forumi
362: Coppermine
363: Forumi
364: Coppermine
365: Forumi
366: Forumi
367: Forumi
368: Coppermine
369: Forumi
370: Forumi
371: Coppermine
372: Coppermine
373: Forumi
374: Coppermine
375: Forumi
376: Forumi
377: Forumi
378: Coppermine
379: Coppermine
380: Forumi
381: Forumi
382: Coppermine
383: Coppermine
384: Naslovna
385: Coppermine
386: Forumi
387: Forumi
388: Forumi
389: Forumi
390: Coppermine
391: Forumi
392: Naslovna
393: Forumi
394: Forumi
395: Bolesti riba
396: Forumi
397: Forumi
398: Forumi
399: Coppermine
400: Forumi
401: Forumi
402: Forumi
403: Forumi
404: Forumi
405: Forumi
406: Forumi
407: Naslovna
408: Forumi
409: Forumi
410: Naslovna
411: Coppermine
412: Forumi
413: Forumi
414: Forumi
415: Forumi
416: Coppermine
417: Coppermine
418: Forumi
419: Coppermine
420: Forumi
421: Forumi
422: Coppermine
423: Coppermine
424: Naslovna
425: Forumi
426: Coppermine
427: Forumi
428: Naslovna
429: Forumi
430: Naslovna
431: Naslovna
432: Naslovna
433: Forumi
434: Forumi
435: News
436: Forumi
437: Forumi
438: Forumi
439: Coppermine
440: Forumi
441: Coppermine
442: Forumi
443: Forumi
444: Forumi
445: Forumi
446: Forumi
447: Forumi
448: Forumi
449: Forumi
450: Forumi
451: Forumi
452: Forumi
453: Coppermine
454: Coppermine
455: Forumi
456: Naslovna
457: Coppermine
458: Forumi
459: Forumi
460: Naslovna
461: Forumi
462: Forumi
463: Your Account
464: Forumi
465: Forumi
466: Naslovna
467: Forumi
468: Coppermine
469: Forumi
470: Coppermine
471: Forumi
472: Coppermine
473: Forumi
474: Coppermine
475: Forumi
476: Coppermine
477: Forumi
478: Forumi
479: Forumi
480: Coppermine
481: Coppermine
482: Coppermine
483: Forumi
484: Naslovna
485: Forumi
486: Forumi
487: Naslovna
488: Forumi
489: Forumi
490: Forumi
491: Forumi
492: Forumi
493: Forumi
494: Forumi
495: Coppermine
496: Forumi
497: Forumi
498: Forumi
499: Forumi
500: Forumi
501: Coppermine
502: Coppermine
503: Forumi
504: Forumi
505: Forumi
506: Coppermine
507: Forumi
508: Your Account
509: Coppermine
510: Naslovna
511: Coppermine
512: Naslovna
513: Coppermine
514: Forumi
515: Forumi
516: Forumi
517: Coppermine
518: Forumi
519: Naslovna
520: Coppermine
521: Forumi
522: News
523: Forumi
524: Your Account
525: Coppermine
526: Forumi
527: Forumi
528: Coppermine
529: Forumi
530: Forumi
531: Forumi
532: Naslovna
533: Forumi
534: Coppermine
535: Naslovna
536: Forumi
537: Forumi
538: Forumi
539: Forumi
540: Forumi
541: Forumi
542: Forumi
543: Forumi
544: Forumi
545: Forumi
546: Forumi
547: News
548: Forumi
549: Coppermine
550: Forumi
551: Forumi
552: Forumi
553: Forumi
554: Coppermine
555: Forumi
556: Naslovna
557: Forumi
558: Forumi
559: Coppermine
560: Forumi
561: Coppermine
562: Forumi
563: Forumi
564: Forumi
565: Forumi
566: Forumi
567: Naslovna
568: Coppermine
569: Forumi
570: Forumi
571: Forumi
572: Forumi
573: Coppermine
574: Naslovna
575: Forumi
576: Forumi
577: Your Account
578: Forumi
579: Forumi
580: Forumi
581: Forumi
582: Forumi
583: Forumi
584: Coppermine
585: Forumi
586: Forumi
587: Coppermine
588: Forumi
589: Forumi
590: Forumi
591: Forumi
592: Naslovna
593: Coppermine
594: Coppermine
595: Forumi
596: Coppermine
597: Forumi
598: Coppermine
599: Coppermine
600: Forumi
601: Forumi
602: Forumi
603: Naslovna
604: Forumi
605: Forumi
606: Naslovna
607: Forumi
608: Naslovna
609: Forumi
610: Forumi
611: Coppermine
612: Forumi
613: Forumi
614: Coppermine
615: Coppermine
616: Coppermine
617: Forumi
618: Coppermine
619: Coppermine
620: Your Account
621: Forumi
622: Naslovna
623: Naslovna
624: Forumi
625: News
626: Forumi
627: Forumi
628: Forumi
629: Forumi
630: Coppermine
631: Forumi
632: Forumi
633: Forumi
634: Forumi
635: Forumi
636: Coppermine
637: Forumi
638: Your Account
639: Forumi
640: Forumi
641: Forumi
642: Forumi
643: Forumi
644: News
645: Coppermine
646: Coppermine
647: Forumi
648: Coppermine
649: Forumi
650: Coppermine
651: Forumi
652: Forumi
653: Naslovna
654: Naslovna
655: Forumi
656: Forumi
657: Forumi
658: Forumi
659: Naslovna
660: Forumi
661: Forumi
662: Coppermine
663: Your Account
664: Forumi
665: Naslovna
666: Forumi
667: Coppermine
668: Forumi
669: Forumi
670: Forumi
671: Forumi
672: Coppermine
673: Forumi
674: Coppermine
675: Forumi
676: Forumi
677: Forumi
678: Forumi
679: Coppermine
680: Coppermine
681: Forumi
682: Coppermine
683: Forumi
684: Forumi
685: Forumi
686: Forumi
687: Forumi
688: Forumi
689: Forumi
690: Forumi
691: Forumi
692: Forumi
693: Forumi
694: Forumi
695: Forumi
696: Forumi
697: Naslovna
698: Coppermine
699: Forumi
700: Forumi
701: Forumi
702: Forumi
703: Coppermine
704: Coppermine
705: Forumi
706: Forumi
707: Coppermine
708: Coppermine
709: Coppermine
710: Forumi
711: Coppermine
712: Coppermine
713: Naslovna
714: Forumi
715: Forumi
716: Forumi
717: Forumi
718: Coppermine
719: Forumi
720: Forumi
721: Forumi
722: Forumi
723: Forumi
724: Forumi
725: Forumi
726: Coppermine
727: Naslovna
728: Forumi
729: Forumi
730: Forumi
731: Coppermine
732: Forumi
733: Forumi
734: Forumi
735: Forumi
736: Coppermine
737: Forumi
738: Naslovna
739: Forumi
740: Forumi
741: Forumi
742: Forumi
743: Forumi
744: Forumi
745: Forumi
746: Forumi
747: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
134461709
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › AKVARIJUMSKA TEHNIKA I OSTALE POTREPŠTINE › Staklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma › Izvori svetla u akvaristici


Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 11:13 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Zakoni nauke o svetlosti, zakon o pravolinijskom prostiranju svetlosti, zakon refleksije (odbijanja zraka) i zakon refrakcije (prelamanja zraka pri prelazu iz jedne sredine u drugu) se lako mogu naći u svakodnevnim primerima iz akvaristike. Pored ovih zakona, za priču o izvorima svetla najznačajnija je elektromagnetna teorija zračenja po Klerku Maksvelu (Clark Maxwell). Po ovoj teoriji sve talasne pojave, od naizmenične struje, radio talasa, radarskih zraka, toplotnog zračenja, svetlosti, ultraljubičastih zraka, X-zraka, do atomskog i kosmičkog zračenja su povezane u jedan brojni niz talasnih dužina. Nas zanima mali deo ovog niza, koji se nalazi u oblasti između talasnih dužina 10-6 i 10-7, odnosno od 380 do 720 nm (nanometara) i predstavlja vidljivo svetlo. Mi sunčevo svetlo vidimo kao belo, dok je ono zapravo sastavljeno iz svih boja spektra koje se nalaze u ovom opsegu. Ukoliko u svetlu ima malo više crvene i žute boje, ono je toplije, dok više plave dovodi do pojave hladnijeg svetla. To se može izraziti preko temperature boje svetla, označene u stepenima kelvina (K). Ta temperatura ne predstavlja toplotnu temperaturu, već je rezultat eksperimenta koji je izveo britanski naučnik po kome je i dobila ime. On je zagrevao karbonsku kocku (kao najtamnije moguće telo) i beležio promene u boji tog crnog tela u odnosu na temperaturu zagrevanja. U početku, pri manjoj temperaturi, kocka je počela da svetli prljavom crvenkasto/žutom svetlošću (3500K), dok je daljim zagrevanjem prešla u beličasto plavu boju (6000K). Sunčevo belo svetlo ima temeperaturu zračenja od 6000K.
Temperaturu svetla možemo izraziti i kao odnos između crvenog i plavog dela spektra. Sa 6000K, taj je odnos identičan. Upravo je ta boja svetla od 6000K prisutnau u toku popdneva u periodu od nekoliko sati kada su biljke najaktivnije. To je temperatura svetla na površini vode. kako plavi svetlosni talasi imaju veću energiju od ostalih, oni prodiru dublje kroz vodu, tako da na dubini od 5 metara imamo tempertauru svetla od 8000K, dok je na dubini od 20 metar ta temperatura 12.000K.
Ovde neće biti priče o parametrima poput lumena i lux-a, jer su oni mere svetla vezane za percepciju ljudskog oka. Za nas je mnogo bitnije da znamo šta su temperatur boje svetla i PAR (Photosynthetically Available Radiation), odnosno koliko imamo raspoloživog svetla za biljke i korale. PAR predstavlja broj fotona koji pogađaju određenu oblast i meri se u mikromolima po metru kvadratnom u jednoj sekundi. Npr, za koralni akvarijum je dovoljno imati očitavanje od 150 PAR na dnu akvarijuma, odnosno 200 PAR na površini.
Takođe treba imati u vidu i neke variabile, kao što je udaljenje izvora svetla od površine vode. Ako se lampa udalji duplo od površine vode, dobijamo 4 puta veću površinu osvatljavanja, ali i za četvrtinu slabiji intenzitet. Univerzalno odstojanje lampi od površine vode bi bilo 20-ak cm, ali uvek treba pročitati u uputstvu proizvođača njihovu preporuku.





U ovom delu ću objasniti osnovne izvore svetlosti koje se mogu naći u primeni u akvaristici.

Prirodno svetlo
Iako je ovo izvor koji ribe i biljke koriste u prirodi, on nije dovoljan za naše akvarijume. Kao prvo, svetlo treba da ulazi u akvarim sa gornje strane (gde obično imamo poklopce) a ne sa bočnih strana. Nemoguće ga je kontrolisati i možda najvažnije, zavisi od mesta u kome stanujemo i samog položaja stana, tj. prozora.

Zračenje iz zagrejanog tela:
1) Sijalice sa užarenim vlaknom su osnovni izvor veštačkog svetla i osnovni nedostaci su im u svetlosti relativno slabog intenziteta i nedovoljnog emisionog spektra. To su nama svima poznate "obične" sijalice, koje imaju temperaturu svetla od oko 2850 - 2900K. Jadna od glavnih kakrakteristika im je u tome da emituju veliku količinu toplote. To u nekim slučajevima može biti od koristi, ali je uglavnom smetnja. Životni vek ovih sijalica je oko 1000 časova rada, ali ukoliko se ne gase mogu da rade godinama, što nama za akvarističku upotrebu nije od koristi.
2) Halogene sijalice takođe imaju užareno volframovo vlakno (nit). Veoma su slične klasičnim sijalicama, ali im je efekat iskorišćenja energije zračenja povoljniji. Ovde se kao balon za sijalicu koristi kvarcno staklo koje je otpornije na visoke temperature. One u svom sastavu imaju i jod koji se nakon gašenja i hlađenja sijalice taloži na volfram. Halogena sijalica ima belje i blještavije svetlo od obične sijalice za oko 25-30%, dok joj je balon manjih dimenzija. Temperatura zračenja svetlosti kod ovih sijalica je 3000 - 3500K. Životni vek ovih sijalica je oko 2000 časova rada.


Zračenje iz atoma:
3) Fluorescentne cevi su izvor svetlosti nastao električnim pražnjenjem u jonizovanim gasovima. Ove cevi se pune plemenitim gasovima i za njihov rad je neophodan uređaj za startovanje i stalni radni napon (svima nama poznate prigušnice i starteri). Sastoje se od anode i katode koje se nalaze na suprotnim krajevima staklene cevi. Unutrašnjost cevi je obložena sa fosfornim slojem koji pokretan ultraljubičastim zračenjem, nastalim jonizacijom, daje vidljivo svetlo. Upravo hemijski sastav tog sloja fosfora određuje boju svetla jedne lampe. Ove sijalice treba menjati na svakih 6 meseci do godinu dana. Postoji više tipova fluorescentnih cevi koji se razlikuju po fizičkoj veličini, sastavo fosfornog sloja i snazi. Za akvaristiku su najznačajnije cevi sa oznakama T8 i T5.

T8 i T5 fluorescentne sijalice
Slovo T označava da je u pitanju fluorescentna cev, dok je broj iza oznaka za prečnik cevi izražen u osminama inča. T8 je cev debljine 8/8 inča, odnosno 26mm, dok je T5 cev debljine 5/8 inča, tj. 16mm. Postoje još i T6 i T12 sijalice. T5 cevi su novijeg datuma i za akvaristiku se rade kao HO (high output) lampe, koje daju svetlo jačeg intenziteta od standardnih lampi iste dužine. Sa novijim, T5 lampame se koriste elektronske (digitalne) prigušnice, koje imaju niz prednosti u odnosu na magnetne prigušnice. Start lampe je brži, napajanje stabilnije, radni vek lampe je duži, potrošnja struje je manja i radna temperatura elektronskih prigušnica je niža. Magnetne pričušnice se greju do 120°C, dok se elektronske prigušnice greju do (u zavisnosti od proizvođača) 50-70°C.


Za akvarističku upotrebu mogu se koristi razne neakvarističke cevi kao što su "Daylight"i "Full spectrum" ali su za nas bolje specijalno rađene lampe poput poznate Sylvania "Gro-Lux" (koja je pre svega rađena za rast biljaka). Među kvalitetne fluorescentne cevi se ubrajaju i "Tri-Phosphor" cevi, sa trostrukim slojem fosfora koji obezbeđuju pikove u namenski određenim delovima spektra. Značajne su i "Actinic" lampe koje emituju svetlo iz plavog dela spektra, koje nedostaje u standardnim lampama. One nemaju nekog značajnog uticaja na biljke iz slatkovodnih akvarijuma, dok su od značaja za razvoj zooksantela (zooxanthellae) algi neophodnih za rast korala i drugih invertebrata. Temperatura zračenja svetlosti kod fluorescentnih cevi je od 3000-10.000K.
4) Metal halogenidne lampe ili jod-galijum-živine lampe, nastale su od starijih cevi sa živinim parama, koje su se koristile kao izvor visoko aktinične svestlosti. Proizvode se kao standardne MH i kao MH HQI (sa kolornom korekcijom) verzije. HQI lampe imaju spektar koji najbolje simulira sunčevo svetlo, dok standardna MH lampe imaju dosta žutog spektra. MH lampe su postale nezaobilazne u dubokim akvarijumima i što je akvarijum dublji, potreba za jačim MH lampama raste. Koriste se i u jako zaseđenim slatkovodnim i u reef akvarijumima. Za razliku od fluorescentnih cevi koje prave difuzno svetlo, MH lampe omogućavaju efekat "svetlucanja talasa" koji je veoma prijatan za ljudsko oko. Nije poznat pozitivan uticaj ovog efekta na korale u morskim akvarijumima. Ove lampe imaju jednu potencijalnu opasnost, a to je pregrevanje akvarijumske vode. Kućišta za MH lampe uglavnom imaju ventilatore, a poželjno je redovno proveravati temperaturu vode. Temperatura zračenja svetlosti kod metal halogenidnih lampi je od 3500-20.000K. Životni vek ovih sijalica je oko 6000 - 10.000 časova rada.



Nemoguće da jedna lampa replicira sunčevo svetlo u celom svom vidljivom spektru i visokom intenzitetu. Iz tog razloga se na tržištu pojavlje veliki broj lampi različitih namena, čijom kombinacijom možemo dosta dobro da pokrijemo zahteve stanovnika naših akvarijuma. Tako imamo lampe koje imaju namenu da ističu boje kod riba, lampe koje stimulišu rast biljaka i imaju toplo, crvenkasto svetlo za fotosintezu, lampe sa belim svetlom jakog intenziteta za morske akvarijume, plave lampre za morske akvarijume sa aktiničnim svetlom koje prodire u dublje akvarijume...
Samo sa odgovarajućim svetlom biljke su sposobne da koriste ugljenik iz CO2. Za same ribe izbor svetla nema nekog posebnog značaja. Dakle, glavna uloga svetla jeste da obezbedi proces fotosinteze kod biljaka i algi, kao i da akviristima stvori sliku akvarijuma i njogovog živog sveta što prijatnijom.




Fluorescentno svetlo je najekonomičniji način osvetljavanja akvarijuma i predstavlja razuman kompromis između cene i kvaliteta. Same cevi nisu previše skupe, lampe mogu dugo da traju a samo svetlo je atraktivno. Zagrevanje akvarijuma ovim lampama je manje nego ostalim izvorima svetlosti.
Još jedan deo opreme, koji je u sklopu izvora svetla, ima veliki značaj. U pitanju su odsijači (engl. reflector) koji nam pomažu da se rasuto svetlo sabere i usmeri ka površini vode. Ovde imamo primenu zakona o pravolinijskom prostiranju svetlosti, kao i zakona refleksije. Svetlo se oko lampe prostire jednako i ka površini vode kao i na gore, u suprotnom smeru od površine vode. Tako imamo značajan gubitak svetla, koji možemo smanjiti korišćenjem odsijača. Sistemi DIY nisu preporučljivi u ovom slučaju, jer se koriste uglavnom u aluminijumske folije, koje se pri postavljanju lome i nastaje mnogo sitnih površina koje reflektuju svetlo (u tom slučaju nemamo kontrolu nad raflektovanim zracima) ili belo bojene povšine. Po nekim tabelama ravne bele površine, kao difuzne, reflektuju oko 85-93% svetla. To znači da se zraci odbijaju od ovih površina pod više različitih uglova. Takođe vremeno žute i potrebno ih je ponovo farbati. Fabrički projektovani i izrađeni odsijači su rađeni od nerđajućeg materijala i nemaju nikakve nepravilnosti ne svojoj površini koja se ponaša kao ogledalo, odnosno pravilno odbija zrake svetla.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:03 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Bas si se lepo raspisao.Svaka cast za tekst i korisna objasnjenja.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:27 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 20, 2005
Poruke: 1595
Lokacija: Beograd, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Mrvica
Moderator


Korisno i lepo napisano, pogotovu što neki i dalje na svetlo gledaju samo kroz količinu W sijalica, a ne i kroz kvalitet istih.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:46 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Lepo, lepo. Sad će valjda mnogima biti stvari jasnije kad je svetlo u pitanju i njegov uticaj.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 1:49 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Avg 31, 2005
Poruke: 702
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

A.T.
Član


Svaka čast Peco na uloženom trudu (posebno na ilustrovanom delu teme). Jel' mi se samo čini il' ti je struka vezana za oblast fizike? Razz
Dobar tekst!

Pozdrav!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 2:10 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jun 07, 2005
Poruke: 157
Lokacija: Novi Sad
CLOSE
Pogledaj profil korisnika

biker
Član


Stvarno svaka cast Laughing

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Dec 20, 2005 3:55 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Dec 19, 2005
Poruke: 25
Lokacija: Pula
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

kkliba
Član


Shocked Svaka čast ovo je stvarno profesionalno objašnjeno i detaljno opisano u svim pogledima.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:46 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Tekst je odličan.

Mene samo nešto buni Embarassed Dolazim do zaključka da neonke Sylvania Aquastar 10.000 K (koje se najčešće mogu kupiti) nisu najsretnije rešenje za slatkovodni akvarijum. Razgovarao sam drugom kojem je hobi ronjenje i objašnjavao mi je:" da se jasno vidi kako dubina raste određene boje se gube tj na određenim dubinama nestaje plava, crvena...". Ako se izbor svede na neonke čija je temperatura boje svetla 6000K kako doći do potrebnog broja neonki za željenu litražu? Nadam se da je pitanje razumljivo, jer recimo kod mene trenutno sve štima ali za sada imam biljke koje spadaju u kategoriju slabije zahtevnih a eksperimenti po pitanju osvetljenja su veoma skupi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 9:49 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Feb 27, 2005
Poruke: 2141
Lokacija: novi beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

krcko
Aqua maniac


Ovaj izbor u mnogome zavisi od dubine-visine vodenog stuba u akvarijumu. Uvek je bolje predvideti veci broj svetlosnih tela, i onda ce se lakse pronaci odgovarajuci intenzitet za Vase uslove. Jako je neprijatno dodatno dodavati nove elemente, pogotovu ako smo tesni sa prostorom u poklopcu.Pozdrav

_________________
krcko

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 10:14 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Pa Aquastar lampe se mogu koristiti u obe vrste akvarijuma, ali su prvenstveno namenjene morskoj akvaristici. Imaju pikove u plavom i crvenom spektru, za razliku od njihove Coralstar lampe, koja je isključivo u aktiničnom delu svetla. Takva, plava lampa pogoduje rastu zooxantela, koje žive u simbiozi sa morskim invertebratama. Aquastar je dobra za rast korala, zbog svog plavog dela spektra, ali i za rast zahtevnijih biljaka zbog crvenog dela spektra. Ona je, takođe, u UVA spektru. Dakle, može se koristiti za slatkovodnu akvaristiku, tamo gde je potreban veći intenzitet svetla, kao što su dublji akvarijumi ili zahtevnije biljke.
Što se tiče dubine vode i vidljivog svetla, plava prodire najdublje, tj. poslednja se gubi.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Uto Feb 14, 2006 12:41 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Kod spektra neonke od 10K i spektra od 6K vidljiva je razlika i golim okom. 10K vuče na jarku belu boju, dok je 6K pomalo prljavo belo, čak bi neko rekao žućkasto svetlo, ako se ne varam.

10k svetlo u slatkovodnoj je prisutno ukoliko ne želiš da praviš tkz tamne vode, jer sama boja tamnih voda je zapravo žućkasta. Mada dosta ljudi ne shvata da je to ribama i biljkama koje u prirodi rastu i žive u takvim vodama sasvim ok, poput efekta koji pravi mangrov bojeći vodu, tako je svetlo u rasponu od 4,5K do 6K najidealnije za takve akvarijume.

Sa 10K spektrom u slatkovodnoj dobijaš efekat boje vode poput čistog i prozirnog planinskog potoka, rečice, ili pak plitkih voda afričkih jezera. Kod dubljih voda istih dobijaš već plavi spektar poput mora. Otuda nije čudo da su u Nemačkoj poslednjih godina, svi koji drže afričke jezeraše dodali i po jednu plavu morsku neonku u akvarijum.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 11:18 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 22, 2006
Poruke: 47
Lokacija: Banja Koviljaca
CLOSE
Pogledaj profil korisnika MSN messenger Foto galerija

Ruki
Član


Posto Dzordz rece da sylvanija nije najsretnije resenje, da li bi mogao u slucaju nje jedan dimer da pomogne i da "utisa" svetlo?

_________________
De facto,de jure!

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 1:21 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


To ti je malo skupa varijanta, mnogo jeftinije ti izađe da zameniš neonku ako nisi zadovoljan sa njom. Ali kao što Peca reče, nije nikakav veliki problem što je sijalica od 10k K.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 2:06 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Mar 03, 2005
Poruke: 103
Lokacija: Subotica
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Dzordz
Član


Što se tiče Sylvanie 10000K, dugo je koristim ali samo u kombinaciji sa svetlima nize temp. boje sam postigao napredak kod biljaka. Ona mi je još u funkciji ali samo zbog vizuelnog efekta. To je samo moje iskustvo jer slazem se da ne škodi ali i dalje mislim da su svetla do 6000K mnogo korisnija za slatkovodnu akvaristiku.
Bilo bi dobro da neko napiše na kojim dubinama uglavnom rastu akvarijumske biljke? Ne bih da ispadnem smešan ali zraci imaju talasnu duzinu, a biljni svet slatkovodnih voda u odnosu na morski se nalazi na
mnogo manjim dubinama. Zbog toga mislim da je spektar boja koje emituju sijalice od 2850K-6000K za slatkovodnu akvaristiku od najvećeg značaja.

Re: Izvori svetla u akvaristici  Pošalji
Poslato: Sre Feb 15, 2006 8:57 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 27, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: munZe, Srbija
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Buca
Moderator


Da, ali standardne sijalice imaju puno loših osobina u akvarijumu i treba ih koristiti samo u kombinaciji sa neonkama i da ne rade preterano dugo vremena.

Da nabrojim neke: loše podnose vlagu, zrače puno toplote i zagrevaju se preterano ( što je ok u lusteru ali ne i u haubi ), smatra se da mogu da dovedu do preteranog rasta algi i veći su potrošači od neonki.

_________________
" Stotinama godina ljudi su verovali da daždevnjak u bunaru znači da je voda zdrava i za piće, i svo to vreme niko se nije zapitao gde zapravo daždevnjaci idu u toalet "
Terry Pratchett, Reaper Man

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumStaklo, grejači, svetlo i sva ostala tehnika potrebna za održavanje akvarijuma Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: 1, 2  Sledeća
Strana 1 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Ne možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma