Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 318
Ukupno: 318
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Coppermine
02: Coppermine
03: Forumi
04: Your Account
05: Your Account
06: Your Account
07: Forumi
08: Forumi
09: Naslovna
10: Forumi
11: Forumi
12: Forumi
13: Coppermine
14: Forumi
15: Forumi
16: Coppermine
17: Forumi
18: Naslovna
19: Forumi
20: Forumi
21: Forumi
22: Coppermine
23: Forumi
24: Coppermine
25: Forumi
26: Coppermine
27: Coppermine
28: Forumi
29: Forumi
30: Forumi
31: Forumi
32: Coppermine
33: Forumi
34: Coppermine
35: Coppermine
36: Coppermine
37: Coppermine
38: Naslovna
39: Forumi
40: Coppermine
41: Forumi
42: Forumi
43: Forumi
44: Coppermine
45: Coppermine
46: Forumi
47: Forumi
48: Forumi
49: Forumi
50: Sekcije: Akvarijumske biljke,
51: Forumi
52: Forumi
53: Coppermine
54: Forumi
55: Forumi
56: Forumi
57: Forumi
58: Forumi
59: Coppermine
60: Coppermine
61: Coppermine
62: Forumi
63: Coppermine
64: Forumi
65: Forumi
66: Coppermine
67: Forumi
68: News
69: Forumi
70: News
71: Forumi
72: Coppermine
73: Coppermine
74: Coppermine
75: Your Account
76: Forumi
77: Coppermine
78: Forumi
79: News
80: Naslovna
81: Forumi
82: Forumi
83: Coppermine
84: Forumi
85: Naslovna
86: Forumi
87: Forumi
88: Forumi
89: Forumi
90: Forumi
91: Forumi
92: Coppermine
93: Coppermine
94: Coppermine
95: Coppermine
96: Forumi
97: Coppermine
98: Your Account
99: Your Account
100: Coppermine
101: Coppermine
102: Naslovna
103: Forumi
104: Forumi
105: Coppermine
106: Coppermine
107: Coppermine
108: Coppermine
109: Forumi
110: Forumi
111: Forumi
112: Coppermine
113: Forumi
114: Coppermine
115: Coppermine
116: Coppermine
117: Forumi
118: Naslovna
119: Your Account
120: Forumi
121: Coppermine
122: Forumi
123: Forumi
124: Forumi
125: Forumi
126: Coppermine
127: Your Account
128: Coppermine
129: Forumi
130: Forumi
131: Forumi
132: Coppermine
133: Forumi
134: Forumi
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Forumi
139: Forumi
140: Coppermine
141: Your Account
142: Forumi
143: Forumi
144: Coppermine
145: Forumi
146: Forumi
147: Forumi
148: Coppermine
149: Coppermine
150: Forumi
151: Forumi
152: Forumi
153: Coppermine
154: Forumi
155: Forumi
156: Forumi
157: Coppermine
158: News
159: Coppermine
160: Coppermine
161: Coppermine
162: Coppermine
163: Forumi
164: Forumi
165: Forumi
166: Coppermine
167: Forumi
168: Forumi
169: Forumi
170: Coppermine
171: Forumi
172: Forumi
173: Forumi
174: Forumi
175: News
176: Forumi
177: Coppermine
178: Forumi
179: Coppermine
180: Forumi
181: Forumi
182: Coppermine
183: News
184: Forumi
185: Forumi
186: Coppermine
187: Coppermine
188: Coppermine
189: Forumi
190: Naslovna
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Naslovna
196: Forumi
197: Coppermine
198: Forumi
199: Coppermine
200: Forumi
201: Forumi
202: Forumi
203: Forumi
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Forumi
208: Your Account
209: Forumi
210: Forumi
211: Forumi
212: Your Account
213: Forumi
214: Forumi
215: Forumi
216: Forumi
217: Forumi
218: Forumi
219: Coppermine
220: Forumi
221: Forumi
222: Forumi
223: Coppermine
224: Forumi
225: Forumi
226: Forumi
227: Forumi
228: Forumi
229: Coppermine
230: Forumi
231: Forumi
232: Coppermine
233: Forumi
234: Forumi
235: Coppermine
236: Coppermine
237: Naslovna
238: Forumi
239: Forumi
240: Forumi
241: Forumi
242: Coppermine
243: Forumi
244: Coppermine
245: Forumi
246: Forumi
247: Forumi
248: Forumi
249: Coppermine
250: Coppermine
251: Forumi
252: Forumi
253: Forumi
254: Forumi
255: Forumi
256: Forumi
257: Your Account
258: Coppermine
259: Forumi
260: Forumi
261: Forumi
262: Forumi
263: Forumi
264: Forumi
265: Forumi
266: Forumi
267: Forumi
268: Forumi
269: Forumi
270: Forumi
271: Forumi
272: Forumi
273: Forumi
274: Forumi
275: News
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi
279: Forumi
280: Forumi
281: Coppermine
282: Forumi
283: Your Account
284: Forumi
285: Forumi
286: Forumi
287: Coppermine
288: Forumi
289: Forumi
290: Forumi
291: Your Account
292: Naslovna
293: News
294: Naslovna
295: Coppermine
296: Coppermine
297: Coppermine
298: Coppermine
299: Forumi
300: Forumi
301: Coppermine
302: Naslovna
303: Forumi
304: Forumi
305: Forumi
306: Forumi
307: Forumi
308: Forumi
309: Coppermine
310: Your Account
311: Forumi
312: Sekcije: Akvarijumske biljke,
313: Forumi
314: Coppermine
315: Forumi
316: Coppermine
317: Naslovna
318: Coppermine

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
133833791
posećenih stranica od
January 2005
 

Novosti › Šta sve treba znati o fizičko hemijskim osobinama vode (deo prvi fizičke osob

Biblioteka: Šta sve treba znati o fizičko hemijskim osobinama vode (deo prvi fizičke osob Sreda, 02 Februar 2005 (21:59:56) CET
Biblioteka tekstova Postavio Octopus u (8930 puta pročitano)


Fizičke osobine vode

Poznavanje fizičko hemijskih osobina akvarijumske vode je od presudnog značaje za uspešno bavljenje akvaristikom . Dobro poznavanje tajni koje u sebi krije voda bitan je faktor za uspešno bavljenje gajenjem i razmnožavanjem akvarijumskih riba.Razumevanje hemije vode je jedna od polaznih osnova koja garantje uspeh u gajenju akvarijumskih riba i omogućava svakom akvaristi da svojim ljubimcima obezbedi odgovarajuće fizičko hemijske uslove.

Akvarijumska voda (deo prvi )

Poznavanje fizičko hemijskih osobina akvarijumske vode je od presudnog značaje za uspešno bavljenje akvaristikom . Dobro poznavanje tajni koje u sebi krije voda bitan je faktor za uspešno bavljenje gajenjem i razmnožavanjem akvarijumskih riba.Razumevanje hemije vode je jedna od polaznih osnova koja garantje uspeh u gajenju akvarijumskih riba i omogućava svakom akvaristi da svojim ljubimcima obezbedi odgovarajuće fizičko hemijske uslove.

Hemijski čista voda je spoj dva atoma vodonika i jednog atoma kiseonika.To nam je većinom svima poznato još iz školskih dana. Međutim , obzirom da se radi o veoma dobrom rastvaraču voda svojim kretanjem u prirodi stiče mnoge kvalitativne karakteristike, što uslovljava da većina voda širom sveta ima prilično različita svojstva. Na sastav voda u prirodi utiče niz faktora. Padajuci kroz zemljinu atmosferu u vidu kiše voda dolazi u dodir sa njom a samima tim i u interakcije sa mnogim materijama koje se u nalaze u samoj atmosferi . Pri tome se neke od pomenutih materija u njoj rastvaraju. Ova pojava je uslovila pojavu kiselih kiša i kiša zagadjenih velikim procentom otpadnih materija savremene industrije, koje odlaze u atmosferu.nekada se recimo kišnica koristila kao jeftin iyvor tzv.mekane vode prilikom mresta određenih vrsta akvarijumskih riba, dok je iz napred pomenutih razloga ovo u današnje vreme praktičnp nemoguće)bar ne u većini naseljenih mesta) Dospevajući na zemlju voda pak dolazi u dodir sa mnogobrojnim materijama iz stena ili iz same zemje, gde se takodje neka od prisutnih jedinjenja rastvaraju u njoj menjajuci njen kvalitativan sastav. Na svom putu u prirodi dakle voda može pretrpeti niz kvalitativnih promena .

Imajuci u vidu ogroman broj mogućih interakcija u koje voda stupa u dodiru sa najrazlicitijim jedinjenjima na svom putu do mora, lako je zakljuciti kolika je raznolikost u pogledu fizičko hemijskih kvaliteta voda u razlicitim delovima sveta.
Stoga su nejčeće vode u razlicitim delovima sveta radikalno različite. Sva živa bića koja žive u vodi samim tim svoju fiziologiju su prilagodila životu u vodi odredjenih fizičko hemijskih karakteristika.Od svih fizičko hemijskih osobina na život u vodi imaju: temperatura, tvrdoća odnosno salinitet u morima, pH vrednost, količina rastvorenog kiseonika i ugljendioksida, sadržaj rastvorenih toksina , teških metala, azotnih jedinjenja itd.

Nikada nemojte zaboraviti činjenicu da je voda najznačajniji element bilo kog akvarijuma. Njene fizičko hemijske osobine imaju daleko veći značaj za akvaristiku od ma kog savršenog sistema za filtraciju. Umetnost akvaristike je u vodi sve ostalo su manje značajni i sporedni detalji.

Temperatura vode

Ribe su hladnokrvni organizmi koji imaju veoma malu sposobnost fiziološkog održavanja stalne telesne temperature. Stoga njihova telesna temperatura umnogome zavisi od temperature njihove okolne sredine tj. vode. Bez obzira na to neke riblje vrste su prilagođene na preživljavanje u ekstremnim uslovima, jako niske ili povišene temperature vode.

Neke vrste riba koje žive u hladnim morima imaju svojevrsni antifriz u krvi koji se naziva glikoprotein . Nasuprot njima, neke vrste koje žive u toplim izvorima ( npr.neke vrste tilapija) uspevaju da prežive i temperature od 38 ºC, zahvaljujući jako tvrdoj vodi pomenutih izvora. Naime proces osmoregulacije je poremećen na jako visokim temperaturama i tvrda voda u ovim slučajevima pomaže prevazilaženje osmotskoga stresa. Shodno napred pomenutom ribe se mogu podeliti na hladnovodne i toplovodne vrste.

Na osnovu osobine kolika temperaturna kolebanja mogu podneti ribe se dele na Euritermne (one koje mogu podneti velike temperaturne promene) i nasuprot njima Stenotermne (one cija je tolerancija na temperaturne promene mala)

Velika većina toplovodnih riba ima zapravo malu toleranciju u odnosu na temperaturna kolebanja . Priroda i visok toplotni kapacitet vode (a ovo znaci otpornost na temperaturna kolebanja) im u ovom slučaju idu na ruku. Evo zapravo kako: Dok zemaljski okoliš doživljava dnevna temperaturna kolebanja i do 10 do 15 stepeni, nasuprot njemu , vodeni sistemi: reke, jezera i mora imaju maksimalna dnevna kolebanja od 3 do 4 stepena. (upravo zahvaljujući visokom toplotnom kapacitetu vode.) Jednostavnijim jezikom rečeno napred navedeno bi izgledalo ovako: Okolina suvozemnih bića (vazduh) brže se zagreva ali i brže hladi od vode, sto uslovljava da su dnevna temperaturna kolebanja vodenih sistema u odnosu na kopno daleko manja. Velike romene u pogledu porasta , odnosno pada temperature su sezonske i dešavaju se postepeno a ssve to uslovljava da ribe žive u sredini čije su temperaturne promene postepene a temperatura stabilna.Kao i kod ostalih materija gustina vode varira u odnosu na njenu temperaturu te sa porastom T gustina vode opada.Hladna vode je dakle gusća od tople i samim tim teži nižim slojevima vode tj. pada ka dnu.Ovo uslovljava da je najtoplija voda na samoj površini nekog vodenog sistema. i da idući ka dnu temperatura opada.Međutim svoj ekstrem gustina vode postiže na 4 stepena a iduci dalje ka nuli ona opada, što opet uslovljava da led ne tone već pliva na površini vode. Ova činjenica da voda mrzne odozgo na dole omogućava preživljavanje mnogim vrstama riba jer je temperatura iako je na povrsini vode led iduci ka dnu sve veca. Pri dnu je obicno i u najhladnijim danima temperatura oko 4 stepena.

Povecanje temperature sa fizološkog gledišta rezultuje ubrzavanjem metabolizma što je lako razumljivo.Ubrzavanje metabolizma uslovljava veću potrebu za kiseonikom, što se moze javiti kao problem jer je opšte poznato da količina rastvorenoga kiseonika u vodi opada sa porastom njene temperature.Usled nedostatka kiseonika u ovakvim slučajevima dolazi do pojačanog lučenja adrenalina u organizmu ribe a samim tim i do ubrzavanja rada srca.Uporedo sa pomenutim dolazi do pada sposobnosti krvi da vezuje i prenosi kiseonik što predstavlja još jedan dodatni problem organizmu ribe.Ako uzmemo u obzir da su pojedine supstance kao što je amonjak dosta toksičnije na višim temperaturama i činjenicu da visoka temperatura dovodi do denaturacije proteina i enzima u organizmu onda nam ubrzo postaje jasno na kakav pakao su osudjene ribe koje se nadju u temperaturi vode većoj od one na koju je genetski naviknuta.Takodje na povišenim temperaturama dolazi do osmoregulatornih poremećaja koji uslovljavaju povećanje permeabilnosti membrana .Sve napred navedeno uslovljava da u ekstremnim vrednostima povećana temperatura dovodi stanja kome jer centralni nervni sistem prekida da funkcioniše.N aravno ne podnose sva rbe isto visoke temperature i pomenuti procesi kod nekih vrsta desiće se na višim odnosno nižim temperaturnim vrednostima u odnosu na neku drugu vrstu.

I sa padom temperature dolazi do promena u osmoregulaciji ili pak metaboličkim procesima. Nagli pad temperature može dovesti do degeneracije crvenih krvnih zrnaca a i do gubitka hemoglobina .Sa padom temperature dolazi do usporavanja disanja i rada srca.Polupropustljive škržne membrane ubrzo postaju nepropusne za vodu a ovo pak dovodi do prekida transporta soli u škrgama . I ovde u ekstremima dolazi do otkazivanja centralnog nervnog sistema a samim tim i pada u komu. Međutim treba napomenuti da je ovaj proces reverzibilan ukoliko temperatura u nekom kratkom roku ponovo poraste do normale. Mnoga bolesna stanja vezana su za pad temperature pri čemu imuni sistem ribe postaje sve neefikasniji a virulentnost patogena raste.

U savremenoj akvaristici u cilju odryavanja konstantnih parametara temperature korista se grejaci sa termostatom a ukolikomje to neophodno i odredjeni rashladni sistemi.danas više održavanje temperature akvarijumske vode ne predstavlja nikakav problem.

Ukoliko se desi da bez obzira na svu tehniku dodje do temperaturnog stresa poželjno je u vodu akvarijuma dodati neku od fizioloških soli koja sadrži u sebi važne jone telesnih funkcija.Na ovaj način možete pomoći ribama da prebrode temperaturni stres.

Boja vode

Osim temperature jedna bitna fizička osobina vode je njena providnost odnosno boja.Yamućenje ,odnosno promena boje vode vezana je pjavu mikroorganiyama , algi kao i sitnih čestica prljavštine.Obzirom da je voda tečnost bez boje, pojava promene boje vode je alarm da nesto u akvarijumu nije kako treba.Kroy mutnu vodu prodire mnogo manja količina svetla do bilja a preteran razvoj mikroorganizama može uzrokovati gušenje riba jer troše dosta kiseonika.U svakom slučaju u mutnom akvarijumu je narušena biološka ravnoteža.
Boja vode zavisi od prisutnih, rastvorenih materija kao i prisustva nekih mikroskopskih organizama kao što su neke mikroalge i infuzorijske protozoe. Stoga voda može imati zelankastu, žućkastu, braon ili belu nijansu. Žuta boja vode najčešće potiće od prisustva organskih materija u raspadanju. Upotrebom aktivnog uglja ovakvu boju vode je lako ukloniti.Zelena boja je vezana za masovnu pojavu planktonskih algi koje smo već pomenuli i ovu pojavu najčesce zovu cvetanjem vode. Najefikasnija metoda u borbi protiv mikroalgi je upotreba UV sterilizatora. U nedostatku ovoga uredjaja možete se poslužiti trikom koji se zasniva na uskraćivanju (gašenju) svetla koje je ovim algama preko potrebno za normalan zivot.) U ovom slučaju oprez jer ovo šteti i akvarijumskom bilju. Bez svetla neko kraće vreme populacija ovih algi će se drasticno smanjitiaili čak i nestati. Ovde bih pomenuo da osnovni uyrok ya pojavu algi treba tražiti ne samo u kolićini svetlosti kako to većina akvarista tumači.Problematika je yapravo mnogo dublja i kompleksnija od od preteranog osvetljenja i obicno je veyana ya mnoge biohemijske procese unutar akvarijuma kao zatvorenoga sistema.Bela boja vode je najčešće uslovljena preteranim razmnožavanjem mikroorganizama medju kojima su najčešće infuzorijske protozoe. Kao i alge i njih je najlakše ukloniti upotebom UV sterilizatora.

Miris vode

Obzirom da je čista voda tečnost bez mirisa, pojava mirisa u akvarijumskoj vodi ukazuje na izvesne hemijske procese koji se unutar njega odvijaju a koji mogu dovesto do obraovanja izvesnih materija koje mogu biti i te keko toksične po živi svet u njemu. Ukoliko dodje do pojave neprijatnih mirisa potrebno je prekontrolisati rad filtera i pretresti ceo akvarijum ,ukloniti eventualne mrtve ribe i bilje i izvrsiti delimicnu zamenu vode čime će se koncentracija nepoželjnih supstanci smanjiti.



Slične Teme

Biblioteka tekstova




Slični linkovi
 

Article Rating
Average Score: 5
Glasova: 2


Please take a second and vote for this article:

Excellent
Very Good
Good
Regular
Bad

 

Options