Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 278
Ukupno: 278
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Coppermine
03: Forumi
04: Coppermine
05: Forumi
06: Forumi
07: Forumi
08: Coppermine
09: Forumi
10: Forumi
11: Forumi
12: Forumi
13: Forumi
14: Forumi
15: Forumi
16: Forumi
17: Coppermine
18: News
19: Forumi
20: Forumi
21: Forumi
22: Forumi
23: Coppermine
24: News
25: Forumi
26: Forumi
27: Forumi
28: Forumi
29: Forumi
30: Your Account
31: Forumi
32: Forumi
33: Forumi
34: Forumi
35: Forumi
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Forumi
40: Forumi
41: Forumi
42: News
43: Forumi
44: Coppermine
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Forumi
49: Coppermine
50: Forumi
51: Forumi
52: Forumi
53: Coppermine
54: Forumi
55: Coppermine
56: Coppermine
57: Coppermine
58: Forumi
59: News
60: Forumi
61: News
62: Forumi
63: Forumi
64: Forumi
65: Forumi
66: Forumi
67: Forumi
68: Forumi
69: Forumi
70: Coppermine
71: Coppermine
72: Forumi
73: Coppermine
74: Forumi
75: Forumi
76: Coppermine
77: Coppermine
78: Coppermine
79: Forumi
80: Forumi
81: Coppermine
82: Forumi
83: Coppermine
84: Coppermine
85: Coppermine
86: Forumi
87: News
88: Forumi
89: Forumi
90: Forumi
91: Coppermine
92: Forumi
93: Forumi
94: Forumi
95: Forumi
96: Forumi
97: Forumi
98: Coppermine
99: Coppermine
100: Forumi
101: Forumi
102: Forumi
103: Forumi
104: Forumi
105: Forumi
106: Forumi
107: Forumi
108: Forumi
109: Forumi
110: Coppermine
111: Coppermine
112: Forumi
113: Coppermine
114: Forumi
115: Forumi
116: Forumi
117: Coppermine
118: Forumi
119: Forumi
120: Forumi
121: Forumi
122: News
123: Coppermine
124: Forumi
125: Forumi
126: Forumi
127: Coppermine
128: Forumi
129: Forumi
130: Coppermine
131: Forumi
132: Coppermine
133: Forumi
134: Forumi
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Forumi
139: Forumi
140: Forumi
141: Coppermine
142: Forumi
143: Coppermine
144: Coppermine
145: News
146: Forumi
147: Coppermine
148: Coppermine
149: Forumi
150: Coppermine
151: Coppermine
152: Forumi
153: Forumi
154: Coppermine
155: Forumi
156: Coppermine
157: Forumi
158: Coppermine
159: Forumi
160: Coppermine
161: Forumi
162: Forumi
163: Forumi
164: Forumi
165: Forumi
166: Naslovna
167: Forumi
168: Coppermine
169: Coppermine
170: Coppermine
171: Forumi
172: Forumi
173: Forumi
174: Forumi
175: News
176: Forumi
177: Forumi
178: Forumi
179: Forumi
180: Forumi
181: Forumi
182: Coppermine
183: Forumi
184: Forumi
185: Forumi
186: Coppermine
187: Forumi
188: Forumi
189: Coppermine
190: Coppermine
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Forumi
196: Forumi
197: Forumi
198: Coppermine
199: Forumi
200: Forumi
201: Coppermine
202: Forumi
203: Forumi
204: Coppermine
205: Forumi
206: News
207: Forumi
208: Coppermine
209: Forumi
210: Forumi
211: Forumi
212: Coppermine
213: Forumi
214: Coppermine
215: News
216: Forumi
217: Coppermine
218: Forumi
219: News
220: Forumi
221: Forumi
222: Forumi
223: Forumi
224: Forumi
225: Coppermine
226: Forumi
227: Forumi
228: Forumi
229: News
230: Forumi
231: Forumi
232: Forumi
233: Naslovna
234: Coppermine
235: Forumi
236: Forumi
237: Forumi
238: Forumi
239: Forumi
240: Forumi
241: Forumi
242: Coppermine
243: Forumi
244: Forumi
245: Coppermine
246: Forumi
247: Forumi
248: Forumi
249: Forumi
250: Forumi
251: Coppermine
252: Forumi
253: Coppermine
254: Forumi
255: Coppermine
256: Your Account
257: Forumi
258: Forumi
259: Forumi
260: Forumi
261: Forumi
262: Forumi
263: Forumi
264: Forumi
265: Forumi
266: Forumi
267: Forumi
268: Forumi
269: Forumi
270: Coppermine
271: Forumi
272: Forumi
273: Forumi
274: Coppermine
275: Forumi
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
144217617
posećenih stranica od
January 2005
 

Novosti › Šta sve treba znati o akvarijumskoj vodi (deo treći- pH )

Biblioteka: Šta sve treba znati o akvarijumskoj vodi (deo treći- pH ) Subota, 12 Februar 2005 (01:05:44) CET
Biblioteka tekstova Postavio Octopus u (5544 puta pročitano)

pH vrednost vode Vodu čine slobodni vodonikovi H+ i Hidroksidni OH - joni. U zavisnosti od koncentracije ovih jona, odnosno u zavisnosti od njihovih proporcija o vodi možemo govoriti kao neutralnoj, kiseloj ili baznoj sredini. Kada je količina vodoničnih i hidroksidnih jona ujednačena pH vrednost vode je sedam i za takvu vodu se kaže da je neutralna. Ukoliko je pak količina vodoničnih jona veća od količine OH jona voda ima kiselu reakciju (pH<7 ) Sa porastom količine H jona u odnosu na OH jone kiselost raste. Ukoliko je međutim količina OH jona veća u odnosu na količinu H jona voda postaje bazna i tada je njen pH veći od 7. Ph zapravo predstavlja negativni logaritam količine vodoničnih jona.

Voda se može zakiseliti ili dobiti baznu reakciju dodavanjem izvesnih materija (kiseline i baze) Ova mogućnost je zasnovana na osobini mnogih materija koje da teže da se dospevši u vodu razbiju na sastavne jone. (Tako recimo hlorovodonična kiselina se u vodi razbija ne Cl i H jone.) U hemiji se za ovo upotrebljava termin disosuje , te bi mogli reći da hlorovodonična kiselina u vodi disosuje na H i Cl jone. Na ovaj način povećava se koncentracija H jona u odnosu na OH jone i voda samim tim postaje kiselija. Obrnut slučaj dešava se dodavanjem baze. ( npr NaOH ) pri čemu sada raste količina OH jona u odnosu na količinu H jona i voda postaje bazna. Mineralne soli i organske kiseline zaslužne su za zakišeljavanje vode u prirodi. Ugljen dioksid CO2 obzirom da u vodi daje ugljenu kiselinu takodje utiče na zakišeljavanje vode.Iy ovog poslednjeg može se izvesti yaključak da neki biočloški procesi kao što su disanje ,fotosinteza i vetrenje vode mogu uticati na promenu pH vode . U novije vreme razni oblici zagadjenja atmosfere dovode do promena ph vode.Vredno je napomenuti da je pH vrednost vode predodredjena tvrdoćom vode odnosno količinom pufera u vodi.Ti puferi su zapravo bikarbonati i karbonati natrijuma, magnezijuma i kalcijuma.U akvarijumu kao zatvorenom sistemu na pH vode najviše utiču procesi kao što su Metaboliyam biljak, disanje i biološka filtracija.

Bioška filtracija podrazumeva dva procesa nitrifikaciju i denitrifikaciju. Nitrifikaciju obavljaju aerobne bakterije koje oksiduju amonijak u nitrite a ovaj u nitrate. Prilikom nje se zahvaljujući oslobadjanju vodoničnih i mnitratnih jona dobija ayotna kiselina što neminovno dovodi do zakišeljavanja vode. Denitrifikacija je nasuprot anaeroban proces i u njoj se nitrati redukuju u slobodni azoot. Pri denitrifikaciji uklanjanjem nitratnih jona pH vredmnost raste.Disanjem riba se ispusta CO2 u vodu u kojoj daje ugljenu kiselinu koja uslovljava pad pH.Resenje protiv ove pojave je lagano aerisanje vode čime dolayi do strujanja površine vode što pospešuje gasnu razmenu vode sa vazdušnom sredinom .Biljke za svoj život troše pomenuti CO2 i nitrate te uslovljavaju promenu pH ka baznoj sredini. Ukoliko je koncentracija ugljen dioksida u vodi mala biljke će crpeti CO2 iz bikarbonata iz te iste vode, čime se smanjuje puferski kapacitet vode. Puferski kapacitet vode čine soli rastvorenene u njoj sto navodi na zakljucak da je voda sa dosta pufera tvrda i alkalne reakcije. Puferska jedinjenja rastvorena u vodi su od velikog značaja jer doprinose da vodena sredina bude relativno stabilna, odnosno da njen pH ne varira u zavisnosti od raznih biohemijskih procesa koji se u njoj dešavaju. Puferi čine da se koncentracija vodoničnih jona u vodi bitnije ne menja. Osim povećane koncetracije OH jona na alkalinitet vode utiču i količine karbonata i bikarbonata.

Voda čiji ph izlazi iz opsega od 4,5 - 9,6 jako je nepovoljna za živi svet a najveći deo
živih vodenih organizama (ovde mislim na slatke vode) obitava u vodama čiji se pH kreće u granicama od 6 do 8 . Ph vrednost vode je za ribe od velikog značaja. Ribe imaju potrebu da održavaju stalni pH unutrasnje sredine organizma i krvi, te nagle promene ph vode, mogu na njih nepovoljno uticati. Naravno pH varijacije u vodenim sistemima tokom dana u prirodi postoje ali one nikada nisu velike . Sve riblje vrste su evolucijom prilagođene na život u vodama odredjene pH reakcije. Stoga one ribe koje žive u baznim vodama nazivamo alkalofilnim a one koje obitavaju u vodama čija je PH reakcija kisela nazivamo acidofilima. Protiv promena pH organizam ribe se bori korišćenjem kiselog ugljendioksida ili nasuprot tome korišćenjem baznog bikarbonata.( npr ukoliko je količina CO2 u krvi jako velika ona postaje suviše kisela organizam ribe ovu pojavu reguliše porastom bikarbonatnih jona koji puferišu krv do normalne vrednsti pH.) Ovi procesi su regulisani od strane hormona ugljenične anhidraze koji deluje u krvi i membranama škrga.

Kada se s pH spoljašnje sredine poveća , odnosno smanji idući u extremne vrednosti koje su sa tačke gledišta konkretne riblje vrste nepodnošljivi, dolazi do uzrokovanja bolesnog stanja . Ovakva stanja nazivamo acidozama i alkalozama u zavisnosti na koju stranu extremne vrednosti pH voda krene. Kod većine riba pH ispod 5,5 uzrokuje pojavu acidoze. Ipak ovo je tesno individualno za svaku vrstu i acidoza kod nekih vrsta može biti uzrokovana nižim ili višim pH vrednostima od ove pomenute. Povećana kiselost iritira ceo organiam ribe ali najviše njene škrge i kožu. Koža počinje pojačano da luči sluz a vremenom riba primetno teže diše. Ovo teško disanje, najčešće je uzrokovano nemogućnošću hemoglobina da se prilagodi prenošenju kiseonika u jako kiselim uslovima.(ovo se pak dešava usled pojačanog mukusa na škrgama kao reyultat prekisele sredine) Takodje može doći do stvaranja naslaga koloidnoga gvoždja na škrgama što takodje otežava disanje.sa padom pH sklonost ka bolestima i zarazama rapidno raste.




Slične Teme

Biblioteka tekstova




Slični linkovi
 

Article Rating
Average Score: 4.75
Glasova: 4


Please take a second and vote for this article:

Excellent
Very Good
Good
Regular
Bad

 

Options