Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 285
Ukupno: 285
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Forumi
03: Coppermine
04: Forumi
05: Forumi
06: Coppermine
07: Coppermine
08: Coppermine
09: Forumi
10: Forumi
11: Coppermine
12: Forumi
13: Forumi
14: Coppermine
15: Forumi
16: Forumi
17: Naslovna
18: Coppermine
19: Naslovna
20: Forumi
21: Forumi
22: Forumi
23: Forumi
24: Forumi
25: Coppermine
26: Forumi
27: Coppermine
28: Forumi
29: Forumi
30: Forumi
31: Forumi
32: Forumi
33: Forumi
34: Forumi
35: Forumi
36: Forumi
37: Forumi
38: Forumi
39: Forumi
40: Forumi
41: Forumi
42: Coppermine
43: Forumi
44: Forumi
45: Forumi
46: Your Account
47: Forumi
48: Forumi
49: Forumi
50: Naslovna
51: Forumi
52: Forumi
53: Your Account
54: Forumi
55: Forumi
56: Forumi
57: Forumi
58: Naslovna
59: Forumi
60: Coppermine
61: Forumi
62: Forumi
63: Forumi
64: Forumi
65: Forumi
66: Forumi
67: Forumi
68: Forumi
69: Coppermine
70: Forumi
71: Forumi
72: Forumi
73: Forumi
74: Forumi
75: Forumi
76: Forumi
77: Forumi
78: Coppermine
79: Coppermine
80: Forumi
81: Coppermine
82: Forumi
83: Forumi
84: Forumi
85: Forumi
86: News
87: Forumi
88: Coppermine
89: Forumi
90: Coppermine
91: Forumi
92: Forumi
93: Forumi
94: Naslovna
95: Forumi
96: Forumi
97: Coppermine
98: Forumi
99: Forumi
100: Forumi
101: Naslovna
102: Coppermine
103: Coppermine
104: Forumi
105: Forumi
106: Forumi
107: Coppermine
108: Forumi
109: Forumi
110: Forumi
111: Forumi
112: Forumi
113: Forumi
114: Forumi
115: Forumi
116: Coppermine
117: Forumi
118: Forumi
119: Forumi
120: Forumi
121: Forumi
122: Forumi
123: Forumi
124: Forumi
125: Coppermine
126: Forumi
127: Coppermine
128: Forumi
129: Forumi
130: Forumi
131: Forumi
132: Coppermine
133: Coppermine
134: Forumi
135: Coppermine
136: Forumi
137: Coppermine
138: Forumi
139: Forumi
140: Forumi
141: Coppermine
142: Forumi
143: Forumi
144: Forumi
145: Forumi
146: Forumi
147: Forumi
148: Naslovna
149: Forumi
150: Forumi
151: Forumi
152: Naslovna
153: Forumi
154: Forumi
155: Forumi
156: Forumi
157: Forumi
158: Forumi
159: Forumi
160: Forumi
161: Forumi
162: Forumi
163: Forumi
164: Forumi
165: Your Account
166: Coppermine
167: Forumi
168: Forumi
169: Naslovna
170: Forumi
171: Coppermine
172: Forumi
173: Forumi
174: Naslovna
175: Forumi
176: Forumi
177: Forumi
178: Coppermine
179: Coppermine
180: Forumi
181: Forumi
182: Forumi
183: Forumi
184: Coppermine
185: Forumi
186: Coppermine
187: Coppermine
188: Forumi
189: Forumi
190: Forumi
191: Forumi
192: Forumi
193: Forumi
194: Forumi
195: Coppermine
196: Forumi
197: Forumi
198: Forumi
199: Forumi
200: Forumi
201: Forumi
202: Forumi
203: Forumi
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Forumi
208: Forumi
209: Coppermine
210: Coppermine
211: Forumi
212: Naslovna
213: Forumi
214: Forumi
215: Your Account
216: Forumi
217: Forumi
218: Forumi
219: Forumi
220: Coppermine
221: Forumi
222: Forumi
223: Your Account
224: Forumi
225: Coppermine
226: Forumi
227: Forumi
228: Forumi
229: Forumi
230: Forumi
231: Forumi
232: Forumi
233: Forumi
234: Forumi
235: Forumi
236: Coppermine
237: Forumi
238: Coppermine
239: Forumi
240: News
241: News
242: Forumi
243: Forumi
244: Forumi
245: Forumi
246: Forumi
247: Coppermine
248: Forumi
249: Forumi
250: Forumi
251: Forumi
252: Forumi
253: Forumi
254: Coppermine
255: Forumi
256: Forumi
257: Forumi
258: Forumi
259: Naslovna
260: Forumi
261: Forumi
262: Forumi
263: Forumi
264: Forumi
265: Forumi
266: Forumi
267: Naslovna
268: Forumi
269: Forumi
270: Forumi
271: Naslovna
272: Forumi
273: Forumi
274: Forumi
275: Forumi
276: Forumi
277: Forumi
278: Forumi
279: Forumi
280: Forumi
281: Forumi
282: Forumi
283: Forumi
284: Forumi
285: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
144234814
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › SLATKOVODNA AKVARISTIKA › Slatkovodno akvarijumsko bilje › Laterit


Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumSlatkovodno akvarijumsko bilje Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Re: "Tepih"  Pošalji
Poslato: Sre Maj 23, 2007 7:20 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Apr 09, 2005
Poruke: 1189
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Goblin
Član tima  akvaristikaonline.com


Kada se god pomene tepih, jedna od prvih asocijacija je-dobra(hanljiva) podloga.

Može li neko da konkretizuje taj pojam "hranljive podloge"?
Kako se dolazi do takve podloge i da li je dovoljno koristiti tablete za pod koren?

Kako što ste primetili,već neko vreme razmišljam o ovom "poduhvatu",ali mi treba što više informacija,jer ne želim u ovo da ulazim "grlom u jagode"!

Re: "Tepih"  Pošalji
Poslato: Čet Maj 24, 2007 1:28 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 24, 2005
Poruke: 4924
Lokacija: Singidunum
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Poseti sajt autora Foto galerija

Octopus
Administrator


Ja ti preporučujem Laterit ... sa njim imam najviše uspeha... Ima još niz varijanti. Sve zavisi šta hoćeš . Ne preferiraju sve biljke iste supstrate. Neke vole kiseliji supstrat a neke pak u takvoj sredini stagniraju, druge opet vole nešto više jedinjenja gvoždja dok nekima nasuprot baš to smeta. Itd itd...

_________________
Octopus

Re: "Tepih"  Pošalji
Poslato: Čet Maj 24, 2007 10:43 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Apr 09, 2005
Poruke: 1189
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Goblin
Član tima  akvaristikaonline.com


Da li laterit ima da se kupi u aqua-radnjama ili pak da ga tražim po cvećarama?
Kako se koristi?

Octo,imaš li malo vremena da napišeš koju o lateritu?

Re: "Tepih"  Pošalji
Poslato: Čet Maj 24, 2007 11:37 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 24, 2005
Poruke: 4924
Lokacija: Singidunum
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Poseti sajt autora Foto galerija

Octopus
Administrator


Nijedna aqua prodavnica ne poseduje laterit. Ne pitaj me zašto jer ni sam ne znam Razlog. Obično kad god se nekome preporuči tako nešto ljudi pomisle da želiš da mu prodaš maglu. Valda smo takav narod. Nepoverljiv na nove a dobre stvari (ovo "nove" je diskutabilno jer ja nekim kolegama još pred kraj prošlog veka pokušah da objasnim prednosti ovoga supstrata. Ja ga uvozim za svoje potrebe i imam ga u VP još od devedesetih. U cvećarama će te gledati belo. Nažalost malo ko ovde koristi laterit. Malo ko ozbiljno gaji biljke Neki supstrati poznatih firmi sadrže laterit.

Nažalost vremena za piskaranje nemam. Kada ga bude biće reči i o lateritu.

_________________
Octopus

Re: "Tepih"  Pošalji
Poslato: Uto Maj 29, 2007 1:06 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 24, 2005
Poruke: 4924
Lokacija: Singidunum
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Poseti sajt autora Foto galerija

Octopus
Administrator


Pre neki dan obećah nešto malo o lateritu kada bude bilo vremena… Iako znam da je Goblin prilično strpljiv ipak nećemo baš da mu treniramo živce pa evo onih par obećanih redova.

Naziv laterit potiče od reči later što znači cigla. Ovaj naziv prvi put je upotrebljen početkom devetnaestoga veka i u tom periodu označavao je crveno do mrko obojena gvoždjevita mineralena zemljišta, koja su se u nekim zemljama (Indija, Vijetnam ) upotrebljavali u gradjevinske svrhe. Naime u tropskim predelima koji su bogati lateritom od ovoga materijala klesani su blokovi koje su stanovnici koristili za izradu kuća. U zabačenim selima tropskoga područja laterit još uvek ima tu funkciju. Nešto kasnije naziv laterit obuhvatao je grupu crveno obojenih minerala koji su bili različiti kako po sastavu tako i po načinu nastanka. Sa stanovišta mineralogije laterit podrazumeva gvoždjevito zemljište koje nastaje u tropskim i suptropskim predelima vetrenjem i spiranjem. Zahvaljujuči klimatu pomenutih područja usled čestih padavina dolazi do rastvaranja i spiranja primarnih mineralnih stena usled čega iz njih odsustvuju elementi kao što su natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum. Stoga laterit možemo označiti kao rezidualno zemljište u kome preovladavaju nerastvorne materija medju kojima su najzastupljenija jedinjenja (oksidi) gvoždja, aluminijuma i nešto malo titana . U sastav laterita ulaze minerali kao što su kaolinit, goetit, hematit gibbsit a ponekad i kvarc. Boja laterita potiče od oksida gvoždja (goetita i hematita) i u zavisnosti od njihove količine unutar njega može varirati od narandžasto crvenkaste nijanse do crveno mrke.

Laterit nastaje u procesu lateritizacije tj. kao što sam već pomenuo spiranjem i vetrenjem gvoždjevitih i alumosilikatnih terena u vlažnom tropskom klimatu.

Laterit je obično mekan i lak za obradu mada se može sresti I u vidu čvrstih komada. On je fizički poprilično rezistentan što nam dokazuju i hramovi zidani njime a koji su stari više od 1000 godina. I dan danas oni su dobro očuvani uprkos zubu vremena. Kuće zidane lateritom su leti hladne a zimi toplije od istih gradjenih drugim materijalima. Ponekad pojedini mešaju laterit sa dosta sličnim Saprolitom koji za razliku od laterita sadrži uz oksid gvoždja silikate, mangan oksid i nikal.

Laterit je u akvaristiku uplovio relativno skoro. Ja lično sam počeo da stičem prva iskustva njegovom primenom devedesetih godina Dobra strana laterita je odsustvo topivih soli magnezijuma, kalijuma, kalcijuma itd, što sprečava mogućnost predoziranja odredjenih jedinjenja rastvaranjem u akvarijumskoj vodi. Mogućnost sličnih overdoziranja je korišćenjem nekih supstrata u principu veoma česta. Ovakve pojave vezane su naročito za korišćenje supstrata bogatih organskim materijama. Takva predoziranja ne da su kobna po akvarijum u smislu bujanja nepoželjnih algi već mogu negativno uticati i na rast biljaka pa čak dovesti do gubljenja istih. U vezi sa lateritrom kao i sa glinama treba navesti da njegov sastav može varirati od nalazišta do nalazišta. Ipak u odnosu na glinu ova variranja u procentu gradivnih materija su kod laterita sa različitih područja daleko manja.

Najčašće je sastav približan sledećim vrednostima:

SiO2 do 65%
Fe2O3 od 6 - 7%
AlO3 oko 16.00 %
CaO do 0.25 %
K2O oko 4.00 %
MgO oko 1.50 %
TiO2 oko 1.00 %
T2O5 do 0.17 %


Takodje i starost laterita u odnosu na nalazišta može prilično varirati Tako da postoje nalazišta koja datiraju čak iz perioda jure do nalazišta bliskih našem dobu. Laterit ima nizak CEC. Najčešće se prodaje kao sitan prah i kao takav preporučuje se pri formiranju podloge novih akvarijuma. Neke firme ga prodaju u obliku loptica koje se mogu ubaciti pod biljku u već formiranim akvarijumima.

_________________
Octopus

Re: Laterit  Pošalji
Poslato: Uto Maj 29, 2007 10:44 am
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Apr 09, 2005
Poruke: 1189
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Goblin
Član tima  akvaristikaonline.com


Hvala Octo! Very Happy

Izuzev u gotovim kuglama,da li postoji neki drugi način njegovog ubacivanja u već formirane aq?

Da li bi mogao kao glina,da se pokvasi,oblikuje,prosuši u rerni i da se stavi u podlogu?

P.S.A za ovo da sam strpljiv,evo DVA smajlija!

Laughing Laughing

Re: Laterit  Pošalji
Poslato: Uto Maj 29, 2007 2:40 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 24, 2005
Poruke: 4924
Lokacija: Singidunum
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Poseti sajt autora Foto galerija

Octopus
Administrator


Laterit je rezidualno zemljište, kao što rekoh krt je i nije lepljiv kao glina te se ne može mesiti. Kvašenje tu ne pomaže. Obično kao vezivo, u tom slučaju - pri pravljenju kugli, služe drugi materijali.

Ja najčešće koristim prah i to samo pri formiranju novog akvarijuma.

_________________
Octopus

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumSlatkovodno akvarijumsko bilje Sva vremena su GMT + 1 sat
Strana 1 od 1


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma