Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 291
Ukupno: 291
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Forumi
03: Coppermine
04: Forumi
05: Coppermine
06: Naslovna
07: Forumi
08: Coppermine
09: Naslovna
10: Coppermine
11: Coppermine
12: Forumi
13: Forumi
14: Naslovna
15: Naslovna
16: Coppermine
17: Naslovna
18: Naslovna
19: Forumi
20: Naslovna
21: Naslovna
22: Forumi
23: Naslovna
24: Forumi
25: Forumi
26: Forumi
27: Coppermine
28: Coppermine
29: Naslovna
30: Naslovna
31: Forumi
32: Forumi
33: Coppermine
34: Naslovna
35: Coppermine
36: News
37: Forumi
38: Naslovna
39: Naslovna
40: Forumi
41: Naslovna
42: Naslovna
43: Coppermine
44: Forumi
45: Forumi
46: Forumi
47: Coppermine
48: Naslovna
49: Forumi
50: Coppermine
51: Coppermine
52: Forumi
53: Forumi
54: Forumi
55: Forumi
56: Coppermine
57: Naslovna
58: Forumi
59: Forumi
60: Forumi
61: Forumi
62: Forumi
63: Coppermine
64: Forumi
65: Forumi
66: Forumi
67: Naslovna
68: Forumi
69: Coppermine
70: Coppermine
71: Forumi
72: Forumi
73: Forumi
74: Naslovna
75: Coppermine
76: Forumi
77: Naslovna
78: Forumi
79: Forumi
80: Naslovna
81: Forumi
82: Forumi
83: Naslovna
84: Coppermine
85: Coppermine
86: Forumi
87: Coppermine
88: Coppermine
89: Coppermine
90: Forumi
91: Naslovna
92: Naslovna
93: Forumi
94: Coppermine
95: Coppermine
96: Forumi
97: News Archive
98: Forumi
99: Forumi
100: Forumi
101: Forumi
102: News
103: Forumi
104: Naslovna
105: Naslovna
106: Coppermine
107: Naslovna
108: Naslovna
109: Coppermine
110: Coppermine
111: Naslovna
112: Naslovna
113: Coppermine
114: Forumi
115: Naslovna
116: Naslovna
117: Forumi
118: Forumi
119: Coppermine
120: Forumi
121: Coppermine
122: Forumi
123: Naslovna
124: Naslovna
125: Naslovna
126: Coppermine
127: Forumi
128: Forumi
129: Forumi
130: Naslovna
131: Naslovna
132: Forumi
133: Forumi
134: Naslovna
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Coppermine
139: Forumi
140: Coppermine
141: Coppermine
142: Forumi
143: Coppermine
144: Naslovna
145: Forumi
146: Naslovna
147: Forumi
148: Naslovna
149: Naslovna
150: Forumi
151: Naslovna
152: Forumi
153: Coppermine
154: Naslovna
155: Coppermine
156: Naslovna
157: Forumi
158: Forumi
159: Forumi
160: Naslovna
161: Forumi
162: Forumi
163: Forumi
164: Forumi
165: Naslovna
166: Naslovna
167: Naslovna
168: Coppermine
169: Forumi
170: Coppermine
171: Naslovna
172: Forumi
173: Forumi
174: Naslovna
175: Naslovna
176: Forumi
177: Forumi
178: Forumi
179: Forumi
180: Forumi
181: Coppermine
182: Naslovna
183: Coppermine
184: Naslovna
185: Forumi
186: Forumi
187: Coppermine
188: Coppermine
189: Forumi
190: Forumi
191: Naslovna
192: Forumi
193: Forumi
194: Naslovna
195: Naslovna
196: Coppermine
197: Coppermine
198: Forumi
199: Forumi
200: Coppermine
201: Forumi
202: Forumi
203: Naslovna
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Forumi
208: Coppermine
209: Naslovna
210: Naslovna
211: Naslovna
212: Coppermine
213: Naslovna
214: Forumi
215: Forumi
216: Forumi
217: Coppermine
218: Forumi
219: Forumi
220: Naslovna
221: Forumi
222: Forumi
223: Forumi
224: Coppermine
225: Forumi
226: Coppermine
227: Naslovna
228: Coppermine
229: Sekcije: Akvarijumske biljke,
230: Naslovna
231: Coppermine
232: Forumi
233: Naslovna
234: Forumi
235: Forumi
236: Forumi
237: Naslovna
238: Forumi
239: Forumi
240: Naslovna
241: Naslovna
242: Naslovna
243: Naslovna
244: Forumi
245: Forumi
246: Forumi
247: Coppermine
248: Coppermine
249: Coppermine
250: Forumi
251: Forumi
252: Forumi
253: Forumi
254: Forumi
255: Forumi
256: Forumi
257: Forumi
258: Forumi
259: Forumi
260: Forumi
261: Your Account
262: Forumi
263: Coppermine
264: Forumi
265: Forumi
266: Coppermine
267: Naslovna
268: Forumi
269: Forumi
270: Coppermine
271: Coppermine
272: Naslovna
273: Forumi
274: Forumi
275: Naslovna
276: Naslovna
277: Naslovna
278: Forumi
279: Forumi
280: Naslovna
281: Coppermine
282: Forumi
283: Forumi
284: Naslovna
285: Naslovna
286: Coppermine
287: Forumi
288: Coppermine
289: Coppermine
290: News
291: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
194139077
posećenih stranica od
January 2005
 

Forumi › AKVARIJUMSKA TEHNIKA I OSTALE POTREPŠTINE › Filteri, pumpe i filtracioni sistemi › Zašto se filtrira voda u akvarijumu?


Idi na stranu: Prethodna  1, 2
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumFilteri, pumpe i filtracioni sistemi Pogledaj prethodnu temu  Pogledaj sledeću temu  
Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu?  Pošalji
Poslato: Pon Mar 14, 2005 6:30 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 28, 2005
Poruke: 1046
Lokacija: Beograd
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Foto galerija

Peca
Moderator


Ivane, naišao si na taj deo o anaerobnoj zoni i to mislim u bar dva posta. Tu je reč o dubokoj podlozi i unutrašnjosti porozne sige, gde se stvaraju anaerobne zone. Većina sistema za filtraciju se orijentiše na aerobne bakterije, ali i ovih drugih ima i one rade svoj posao.

Re: Zašto se filtrira voda u akvarijumu?  Pošalji
Poslato: Pon Mar 14, 2005 6:36 pm
Odgovori sa citatom Nazad na vrh

Pridružio se: Jan 24, 2005
Poruke: 4924
Lokacija: Singidunum
CLOSE
Pogledaj profil korisnika Poseti sajt autora Foto galerija

Octopus
Administrator


Ivane Boban ti je dao jedan odličan i vrlo primenljiv odgovor. Od njega koji je stari akvaristički vuk takve odgovore uvek možeš očekivati.

Jedno si dobro primetio.... postoje oba procesa koje pominješ. I ja sam taj koji je pominjao anaeroban proces.
Suština cele priče u vezi sa biološkom filtracijom je u tome što se u jednom zatvorenom sistemu kao što je akvarijum azotni otpad može akumulirati u vidu amonijaka i time u jednom trenutku dostići toksičan nivo koji bi brzo došao glave svim stanovnicima akvarijuma. Naravno ukoliko na neki način ne bi bio preveden u neki drigi manje toksičan oblik azotnih jedinjenja. Upravo je glavni zadatak biološke filtracije pomenuto razbijanje amonijaka na manje toksične supstance. Kao što je Boban pomenuo vrsta bioloških filtera a i materijala za filtraciju je dosta ali je princip funkcionisanja svih njih u osnovi ipak samo jedan.

Biološka filtracija je moguća najviše zahvaljujući postojanju bakterija iz rodova Nitrosomonas i Nitrobacter koje u odgovarajućim ulovima pretvaraju amonijak u nitrite i nitrate koji takođe mogu biti toksični po živi svet ali u mnogo većim koncentracijama od pomenutog amonijaka. Da bi obavljale svoju funkciju pomenute bakterijae traže i odredjene uslove a oni se ogledaju u potrebi za stalnim dotokom novih azotnih materija kao i stalnom potrebom za visokim nivoom kiseonika. Ovi uslovi su prisutni u filteru akvarijuma kroz koji se stalnim proticanjem vode obezbeđuju pomenuti zahtevi. Proces denitrifikacije tj. prevođenja amonijaka u nitrite, odnosno nitrate je u osnovi oksidativni proces. Kada govorim o uslovima koje ove bakterije zahtevaju za svoj život i rad želim napomenuti da proces nitrifikacije, tj. biološkog filtriranja zavisi od temperature vode kao i njene pH vrednosti. Idealni uslovi bi u slatkoj vodi bili pH 7,5 i temperature 30°C. U morskoj vodi idealna temperatura je nešto malo viša. Obzirom da se temperatura u većini akvarijuma hobista kreće od 24-28 stepeni zaključak je da biofiltracija u takvom opsegu nije maksimalno efikasna. Efikasnost bakterija u procesu o kome govorim naravno zavisi umnogome od brojnosti celokupne njihove populacije i veća je ukoliko je sama populacija brojnija. Shodno tome sasvim je jasna tendencija koja postoji u krugovima proizvodjača akvarijumske opreme da proizvedu što efikasniju masu na koju bi se naselile pomenute bakterije tj. masu koja ima veliku povrsinu u odnosu na svoju zapreminu. Neke od ovih materijala već su pomenuli Peca i Boban. Kao što Boban reče nešto manje efikasnih alternativa kojima akvaristi ponekad pribegavaju uvek ima.

Neke idealne vrednosti sa stanovišta akvaristike za amonijak i nitrit bi bile ukoliko je njihova količina ispod 0,1 mg po litru a za nitrat ispod 20 mg po litru. Ove materije mogu se meriti i u tu svrhu se koriste nejčešće testovi koji se mogu nabaviti u prodavnicama akakvarističkimprodavnicama. Efikasan biološki filter omogućuje da su koncentracije pomenutih supstanci ispod navednih vrednosti. Ukolko je pak koncentracija istih povećana najčešće se radi ili o novom akvarijumu čija bakterijska populacija nije dovoljno razvijena ili je filter preopterećen. Ovo zadnje je nejčešće uzrokovano prenaseljenim i prejako hranjenim akvarijuma. Povećana koncentracija ovih materija ukazuje i na mogućnost da je površina namenjena za naseljavanje bakterija premala.Da bi se u potpunosti razvile bakterije u filteru na temperaturi od 25 stepeni potrebno je oko 2 do 5 nedelja što zavisi od niza činilaca.Na nižim temperaturama ovaj proces je duži.

Kad sam se već uhvatio procesa nitrifikacije hajde da tu još neke stvari pojasnimo i još po nešto rezimiramo.

Amonijak nastaje razlaganjem proteina i kroz škrge riba izbacuje se kao zamena za natrijum (to je zapravo deo jonske regulacije). U vodi ovakav amonijak brzo reaguje dajući amonijium jone (NH4) i OH jone . Slobodan amonijak je daleko toksičniji od amonijum jona. Količina slobodnog amonijaka je u direktnoj zavisnosti sa temperaturom vode i pH vrednošću. Na višim temperaturama kao i povećanju pH vrednosti količina slobodniog amonijaka u vodi raste.Recimo pri ph 8 slobodno je oko 5% amonijaka a na 9 je to već 20 %. dok na temp od 25 stepeni voda sadrži oko 5 puta više slobodnog amonijaka. Amonijak je takodje manje toksičan u morskoj nego u slatkoj vodi . Ujedno amonijak je najtoksičnije jedinjenje azota. Doze od 0,2 -0,5 mg na litar su već smrtonosne za neke organizme mada je po meni količina od 0,02 mg/l je već znak za uzbunu. Pri koncentracijama većim od naveden, ribe možda neće uginuti ali su podložnije bolestima. U pogledu osetljivosti na nivo amonijaka postoji velika raznolikost od vrste do vrste ribe. Nikada ne gubite iz vida pomenutu činjenicu da je toksičnost amonijaka u zavisnosti od pH i temperature pa prilikom merenja amonijaka i donošenje zaključaka o njegovoj toksičnosti treba imati u vidu i ove vrednosti.

E sad da se vratimo na nitrifikaciju Pomenuti amonijak se zahvaljujući bakterijama iz roda Nitrosomonas o kojima smo napred govorili u prisustvu kiseonika pretvara u nirite(NO2). Nitriti su manje toksični od amonijaka ali su i dalje u odredjenim koncentracijama pogubni po ribe.(letalna doza nitrita je u granicama od 10 do 20 mg/l.) Ni toksičnost nitrata nije ista za sve vrste riba tako da recimo gupi trpi količinu istih i do mg/l.dok neke ribe imaju probleme i pri koncetracijama od 1 mg/l. trovanje nitritima kod riba se ogleda u primetnoj troomosti riba i gladju za kiseonikom. Duže izlaganje visokim koncentracijama dovodi do promena na jetri i bubrezima a smrt nastaje usled nesposobnosti hemoglobina da prenosi kiseonik jer zapravo oksidacijom prelazi u metahemoglobin. Nitrate možete učiniti manje toksičnim dodavanjem fizioloških soli u vodu (naravno ako odredjena vrsta koja je prisutna u akvarijumu trpi prisustvo soli) Dalje se nitrit oksidacijom uz pomoć bakterija iz roda Nitrobacter pretvatra u nitrat koji je daleko bezopasniji od nitrita po živi svet. Nitrati samo u ogromnim dozama ubijaju ribe i te doze su i do 1000 puta veće nego doze nitrita. Ipak ikra riba je osetljivija od odraslih primeraka na nitrate a količine preko 100 mg/l mogu već izzvati kod određenih vrsta stres. Bitno je napomeuti da su nitrati daleko toksičniji u morskoj nego u slatkoj vodi. Količina nitrata u morskoj vodi ne bi smela preći granicu od 20 mg /l a za neke osetljive invertabrate ni 10 mg/l. Količina nitrata se može smanjivati rutinskim izmenama vode periodično. u novoje vreme mou se koristiti i jonske smole koje služe za eliminaciju nitrata. Akvarijumske biljke takodje mogu biti od koristi pri redukciji količine nitrata i to naročito brzorastuće vrste.

U ovom delu dolazimo do onog Ivanovog pitanja o postojanju anaerobne denitrifikacije... Da ona postoji i kao što sama reč kaže odvija se bez prisustva kiseonika.Anaerobnim bakterijama je potrebna hrana u vidu ugljenika. U takozvanim sporim filterima -denitratorima odvija se proces razlaganja nitrata u slobodan azot i kiseonik. Uz pomoć ovog kiseonika pomenute bakterije zapravo oksiduju svoju hranu - ugljenik. Ovaj proces sam ja opisivao u onom delu kada smo diskutovali o sigi i njenim porama u kojima nema cirkulacije..

_________________
Octopus

Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumFilteri, pumpe i filtracioni sistemi Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: Prethodna  1, 2
Strana 2 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Ne možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma