Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 531
Ukupno: 531
Ko je gde:
 Posetioci:
01: Forumi
02: Naslovna
03: Your Account
04: Forumi
05: Coppermine
06: Forumi
07: Naslovna
08: Forumi
09: Coppermine
10: Forumi
11: Coppermine
12: Naslovna
13: Your Account
14: Naslovna
15: Naslovna
16: Coppermine
17: Coppermine
18: Coppermine
19: Coppermine
20: News
21: News
22: Forumi
23: Forumi
24: Forumi
25: Forumi
26: News
27: Forumi
28: Coppermine
29: Forumi
30: Coppermine
31: Coppermine
32: Coppermine
33: Your Account
34: Forumi
35: Your Account
36: Naslovna
37: Forumi
38: Coppermine
39: Forumi
40: Coppermine
41: Coppermine
42: Your Account
43: Forumi
44: Forumi
45: Coppermine
46: Coppermine
47: Coppermine
48: Coppermine
49: Naslovna
50: Coppermine
51: Naslovna
52: Forumi
53: Forumi
54: Forumi
55: Coppermine
56: Coppermine
57: Forumi
58: Your Account
59: Forumi
60: Coppermine
61: Coppermine
62: Coppermine
63: Forumi
64: Forumi
65: Forumi
66: Forumi
67: Forumi
68: Forumi
69: Naslovna
70: Forumi
71: Forumi
72: Naslovna
73: Forumi
74: Forumi
75: Coppermine
76: Naslovna
77: Forumi
78: Coppermine
79: Your Account
80: Forumi
81: Forumi
82: Naslovna
83: Naslovna
84: Forumi
85: Forumi
86: Naslovna
87: Forumi
88: Forumi
89: Coppermine
90: Forumi
91: Coppermine
92: Coppermine
93: Coppermine
94: Forumi
95: Coppermine
96: Coppermine
97: Forumi
98: Forumi
99: Coppermine
100: Coppermine
101: Coppermine
102: Naslovna
103: Coppermine
104: Forumi
105: Coppermine
106: Coppermine
107: Forumi
108: Forumi
109: Coppermine
110: Coppermine
111: Coppermine
112: Naslovna
113: Forumi
114: Forumi
115: Coppermine
116: Forumi
117: Coppermine
118: Forumi
119: Forumi
120: Coppermine
121: Coppermine
122: News
123: Forumi
124: Forumi
125: Coppermine
126: Forumi
127: Coppermine
128: Forumi
129: Coppermine
130: Coppermine
131: Coppermine
132: Coppermine
133: Naslovna
134: Coppermine
135: Coppermine
136: Coppermine
137: Forumi
138: Coppermine
139: News
140: News
141: Forumi
142: Forumi
143: Coppermine
144: Coppermine
145: Coppermine
146: Forumi
147: Naslovna
148: Coppermine
149: Forumi
150: News
151: Naslovna
152: News
153: Forumi
154: Forumi
155: Forumi
156: Forumi
157: Forumi
158: Coppermine
159: Coppermine
160: Forumi
161: Forumi
162: Forumi
163: Coppermine
164: News
165: Forumi
166: Forumi
167: Coppermine
168: Forumi
169: Coppermine
170: Coppermine
171: Coppermine
172: Naslovna
173: Forumi
174: Forumi
175: Coppermine
176: Forumi
177: Forumi
178: Forumi
179: Coppermine
180: Forumi
181: Naslovna
182: Coppermine
183: Forumi
184: Forumi
185: Your Account
186: Forumi
187: News
188: Sekcije: Akvarijumske biljke,
189: Forumi
190: Coppermine
191: News
192: Statistika
193: Forumi
194: Coppermine
195: Forumi
196: Your Account
197: Coppermine
198: Forumi
199: Coppermine
200: Coppermine
201: Your Account
202: Naslovna
203: Forumi
204: Forumi
205: Coppermine
206: Forumi
207: Sekcije: Akvarijumske biljke,
208: Coppermine
209: Forumi
210: Coppermine
211: Forumi
212: Coppermine
213: Your Account
214: Coppermine
215: Forumi
216: Forumi
217: Forumi
218: Forumi
219: Coppermine
220: Coppermine
221: Forumi
222: Forumi
223: Forumi
224: Coppermine
225: Your Account
226: Coppermine
227: Forumi
228: Forumi
229: Forumi
230: Forumi
231: Coppermine
232: Forumi
233: Naslovna
234: Naslovna
235: Forumi
236: Your Account
237: Naslovna
238: Coppermine
239: Coppermine
240: Coppermine
241: Forumi
242: Naslovna
243: Forumi
244: Your Account
245: Forumi
246: Forumi
247: Coppermine
248: News
249: Coppermine
250: News
251: Forumi
252: News
253: News
254: Forumi
255: Forumi
256: Coppermine
257: News
258: Coppermine
259: Forumi
260: Coppermine
261: News
262: Forumi
263: Forumi
264: Naslovna
265: Sekcije: Akvarijumske biljke,
266: Forumi
267: Coppermine
268: Coppermine
269: Coppermine
270: Sekcije: Akvarijumske biljke,
271: Forumi
272: Naslovna
273: Coppermine
274: Forumi
275: Forumi
276: Forumi
277: News
278: Your Account
279: Sekcije: Akvarijumske biljke,
280: Forumi
281: Forumi
282: Forumi
283: Coppermine
284: Forumi
285: Forumi
286: Coppermine
287: Forumi
288: Coppermine
289: Coppermine
290: Forumi
291: Coppermine
292: Coppermine
293: Coppermine
294: Naslovna
295: Coppermine
296: Forumi
297: Coppermine
298: Naslovna
299: Your Account
300: Forumi
301: Forumi
302: News
303: News
304: Forumi
305: Forumi
306: Forumi
307: Forumi
308: Naslovna
309: Forumi
310: Forumi
311: Forumi
312: Coppermine
313: Coppermine
314: Forumi
315: Naslovna
316: Coppermine
317: Coppermine
318: Forumi
319: Forumi
320: Coppermine
321: Coppermine
322: Naslovna
323: Coppermine
324: Coppermine
325: Forumi
326: Coppermine
327: Coppermine
328: Naslovna
329: Forumi
330: Coppermine
331: Your Account
332: Coppermine
333: Coppermine
334: Coppermine
335: Coppermine
336: Forumi
337: Coppermine
338: Coppermine
339: Coppermine
340: Coppermine
341: Coppermine
342: Forumi
343: Forumi
344: Forumi
345: Coppermine
346: Coppermine
347: Forumi
348: Coppermine
349: Coppermine
350: Coppermine
351: Forumi
352: Forumi
353: Coppermine
354: Forumi
355: Coppermine
356: Coppermine
357: Coppermine
358: Forumi
359: Coppermine
360: Coppermine
361: Sekcije: Akvarijumske biljke,
362: Forumi
363: Forumi
364: Forumi
365: Forumi
366: Coppermine
367: Sekcije: Akvarijumske biljke,
368: Naslovna
369: Sekcije: Akvarijumske biljke,
370: Forumi
371: Forumi
372: Coppermine
373: Forumi
374: Coppermine
375: Forumi
376: Forumi
377: Coppermine
378: Naslovna
379: Forumi
380: Forumi
381: Forumi
382: Coppermine
383: Forumi
384: Your Account
385: Your Account
386: Your Account
387: Forumi
388: Your Account
389: Your Account
390: Your Account
391: Your Account
392: Naslovna
393: Forumi
394: Coppermine
395: News
396: Forumi
397: News
398: News
399: News
400: Coppermine
401: Coppermine
402: Coppermine
403: News
404: News
405: Forumi
406: News
407: Coppermine
408: Sekcije: Akvarijumske biljke,
409: Forumi
410: Naslovna
411: Coppermine
412: Forumi
413: Coppermine
414: Coppermine
415: Coppermine
416: Forumi
417: News
418: Forumi
419: News
420: Forumi
421: Naslovna
422: News
423: News
424: Coppermine
425: Forumi
426: Forumi
427: Naslovna
428: Forumi
429: Coppermine
430: Coppermine
431: Forumi
432: News
433: Coppermine
434: Coppermine
435: Coppermine
436: Coppermine
437: Coppermine
438: Your Account
439: Coppermine
440: Naslovna
441: Sekcije: Akvarijumske biljke,
442: Forumi
443: Forumi
444: Forumi
445: Forumi
446: Coppermine
447: Coppermine
448: Naslovna
449: Coppermine
450: Forumi
451: Coppermine
452: Coppermine
453: Coppermine
454: Naslovna
455: Coppermine
456: Coppermine
457: Coppermine
458: Coppermine
459: News
460: Coppermine
461: News
462: News
463: Coppermine
464: Forumi
465: News
466: Forumi
467: News
468: Forumi
469: Coppermine
470: Forumi
471: Coppermine
472: Coppermine
473: Forumi
474: Coppermine
475: Coppermine
476: Forumi
477: Coppermine
478: Forumi
479: Forumi
480: Forumi
481: Forumi
482: Forumi
483: Forumi
484: Forumi
485: Coppermine
486: Forumi
487: Forumi
488: Your Account
489: Forumi
490: Forumi
491: Forumi
492: Your Account
493: Your Account
494: Your Account
495: Coppermine
496: Forumi
497: Your Account
498: Surveys
499: Naslovna
500: Coppermine
501: Forumi
502: Your Account
503: Naslovna
504: Sekcije: Akvarijumske biljke,
505: Your Account
506: Naslovna
507: Your Account
508: Your Account
509: Forumi
510: Forumi
511: Sekcije: Akvarijumske biljke,
512: Coppermine
513: Naslovna
514: Coppermine
515: Naslovna
516: Forumi
517: Forumi
518: Forumi
519: Your Account
520: News
521: Forumi
522: News
523: Naslovna
524: Coppermine
525: Forumi
526: Forumi
527: Coppermine
528: Forumi
529: Forumi
530: Forumi
531: Coppermine

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
133803600
posećenih stranica od
January 2005
 

Novosti › Živo zlato sa istoka

Biblioteka: Živo zlato sa istoka Ponedeljak, 13 Mart 2006 (14:46:59) CET
Biblioteka tekstova Postavio Octopus u (15352 puta pročitano)



Tekst napisao Octopus
Copyright © Akvaristikaonline.com
Sva prava zadržana


U našim Akvarističkim radnjama ih možete prepoznati pod nazivom Japanka a na Engleskom govornom području ove ribe srešćete pod nazivom goldfish. Mnogi budući akvaristi započinju bavljenje akvaristikom kao hobijem držanjem ovih riba koje su nam zapravo zaostavština iz nekih davnih vremena i generacija.

Njihova postojbina je Azijski kontinent. Da budem precizniji ove ribe potiču iz voda Kine, Koreje i Japana. Daleki preci naših današnjih zlatnih riba riba umnogome se razlikuju od mnoštva nam, danas poznatih selekcionih formi. Zlatne ribice su tokom duge istorije čuvanja u zarobljeništvu koju danas nazivamo akvaristika, verovatno vrsta ukrasnih riba na čijoj selekciji se najviše radilo. Kao plod tog dugogodišnjeg rada starih akvarista a koji je započeo još pre nekoliko vekova, danas srećemo veliki broj varijeteta, kako u pogledu boje tako i u pogledu forme tela i peraja.
Latinsko - naučno ime zlatne ribe je Carassius auratus auratus a dobile su ga daleke 1758 godine kada su prvi put naučno opisane od strane Linnaeus-a. Ipak sam početak njihovog držanja seže daleko unazad od napred pomenute godine kada su prvi put naučno opisane i prve podatke o njima nalazimo u vreme dinastije Chun gde se pominju prve narandžasto obojene ribe.(period od 265 do 419 godine N.E.) Za vreme dinastije Tang ove ribe su pretežno nastanjivale vrtna jezerca tamošnjih manastira Nešto kasnije u periodu dinastije Nan Song javljaju se prve ribe crvno belog kolorita. U vreme dinastije Ming ove ribe su našle mesto i u drevnoj Kineskoj umetnosti i to je verovatno period kada njihovo gajenje doživljava procvat.. U Evropu su prvi put uvezene 1611 kada su brodom dovezene u Portugal. Odatle su se obično nošene u raznim drvenim posudama širile od mesta do mesta po celoj Evropi.

Preci zlatnih riba su u svojoj postojbini živeli kako u mirnim vodama povećih bara i jezera, tako i u tekućim vodama potoka i reka.. Temperaturni dijapazon se kretao od nekih 10 do 32 stepena štoje bilo uslovljeno godišnjim dobom. Današnjim varietetima koji se gaje najviše odgovara temperaturni opseg od 15 do 25 stepeni mada mogu preživeti i veoma niske temperature ispod leda a uz dobru aeraciju ni vreli letnji dani sa temperaturama vode i preko 30 st neće im predstavljati veliki problem.. Zlatne ribe su prilično dugovečne i neke forme mogu doživeti starost od tridesetak godina mada je životni vek većine današnjih varieteta oko10 – 15 god. Neki jednorepi primerci mogu narasti i do 2,5 kg a rekord u rastu zabeležen je težinom od 3 kg i dužinom blizu 40 cm.

Već sam napomenuo da je u tako dugom periodu istorije zlatnih riba zahvaljujući radu mnogih ljubitelja ove vrste i selekciji nastao veliki broj varijeteta u boji i formi tela. U principi sve selekcijom dobijene varijacije možemo podeliti u dve osnovne grupe. Prvu grupu čine ribe dugog (torpednog) tela koje podsećaju na njihovog dalekog predaka, dok drugu sačinjavaju ribe čije je telo kraće i neprirodno savijeno. Ribe pripadnici ove druge grupe su daleko nežnije u odnosu na svoje rodjake torpednog oblika i obzirom na oblik daleko lošiji plivači Ovo je lako razumljivo ako se u vidu ima činjenjica da selekciom dobijeni oblici skraćenog tela nemaju dovoljno prostora za unutrašnje organe . Njihova sposobnost adaptacije u odnosu na prvu grupu je daleko manja,one nisu tako dugovečne kao njihovi rođaci sa dugim telom i sklone su mnogim bolestima.
U pogledu varieteta broj zlatnih riba je jako veliki i ne retko se čak i u svetu dešava da pod istim nazivom naidjete na različite forme i varietete. Ja ću ovde pomenuti samo neke od njih koji se najčešće mogu sresti na našem tržištu.

Obična zlatna riba od svog predaka razlikuje se u boji tela koja varira od zlatno žute do narandžasto crvene. Ove ribe se lako privikavaju na različite uslove sredine i verovatno spadaju u jedne od najotpornijih ukrasnih riba.Odlikuju se veoma visokom plodnošću.

Kometa takođe spada u grupu riba sa dugim telom.Njeno repno peraje je jako izduženo u odnosu na repno peraje obične zlatne ribe na osnovu čega je i dobila ime. Može se javljati u više varieteta boje.

Shubunkin po formi tela i peraja podseća na običnu zlatnu ribu ali se razlikuje u boji.Ovde bih napomenuo da se zlatne ribe osim podele zasnovane na formi tela dele u dve grupe u pogledu boje, te na osnovu boje razlikujemo metalik ribe i kaliko ribe. Pomenuti Shubunkin pripada kaliko tipu. Ove ribe imaju potpuno providne krljušti te ih shodno tome mnogi nazivaju beskrljuštnim japankama, što je zapravo pogrešno.

Fantail već spada u ribe kratkoga tela. Karakteriše ih simetrično podeljeno repno peraje koje gledano odozgo izgleda kao da je parno. Ovo je najčešće zastupljena forma na našim prostorima.Javlja se u svim varietetima boje.

Ryukin Njihovo telo je okruglasto sa kratkom glavom. Ledjno peraje ovih riba je postavljeno vertikalno i u svom prednjem delu dostiže kod jako kvalitetnih primeraka dimenzije širine tela. Visina tela je kod ovog varieteta približna njegovoj dužini.Telo je u toj meri skraćeno da izgleda kao da je riba u jednom njegovom delu prelomljena na dole.

Oranda se na našim prostorima pogrešno naziva lavlja glava. Ovo je lako razumljivo usled postojanja naboranih izraštaja u predelu glave i škržnih poklopaca. Oranda je jedan prelep varietet koji je nastao veoma davno. Ovo je jedini varietet koji je jednako popularan i na zapadu i na istoku. na dalekom istolu ribe sa naborima u vidu maline koji prekrivaju celu glavu poznate su pod imenom tiger head. Red cap oranda nastale so oko 1590, a tigerhead oranda 1893.
Postoji standard koji ovaj varietet mora zadovoljiti i zahtevi u njemu su sledeći:
Širina tela (gledano sa boka) treba biti veća od dve trećine njegove dužine.
Lepo razvijena kapa
Sva peraja su parna sem dorzalnog dok je repno peraje podeljeno
Minimalna dužina repnog peraja je ¾ dužine tela.
Minimalnba dužina tela odraslog primerka je 5,5 cm.
Ribe sa račvastim repom su uvek niže ocenjene
Dorzalno peraje traba držati uspravno a repno je podeljeno i treba ga držati graciozno.
Na našim prostorima veoma mali broj riba zadovoljava sve ove uslove standarda.
Orande se javljaju u više varieteta boje i to kao metalik (crvena, narandžasta, žuta, metalik plava, braon, bakar i crna ) i kao kaliko ribe. U Japanu kaliko orande zovu azumanishiki.
Lavlja glava je jedna od najstarijih tipova japanki i jedna od najčešće držanih japanki u Kini . U Kini je ova riba nosila ime Shou-xing po Kineskom bogu dugovečnosti Shou-xing Gong. Selekcijom ovih riba bavili su se mnogi Kineski mandarini.



Ranchu Veoma su slične su lavljoj glavi ali kod njih lednna kontura opisuje mnogo veći luk . Druga jasno uočljiva razlika je u repu. Lavlja glava ima rep sličan Fantailed japanki. Kod Ranchua pri kretanju rep se povija malo na unutra a otvara se kao cvet kada se riba zaustavi. Ranchu može imati trodelni(three-tail), četvorodelni ( four-tail) ili tzv cherry blossom-tail, a ribe sa četvorodelnim (four-tail) su najcenjenija forma. Ledja ranchua su široka i bez dorzalnog peraja.(dorzalno peraje nema ni lionhead) Što je rastojanje izmedju očiju veće primerak je cenjeniji.. Ova riba ima male oči i one su u ravnoj poziciji i ne trebaju biti postavljane previsoko. Ranchu stvoren tokom Meiji Perioda (1870-1885) Njihova istorija je započela u Kini ali je Japan mesto u kome su odgaivači postigli pravi razvoj i perfekcionizam ovoga varieteta. Poznata je i pod imenom buffalo head. Ne postoji zvaničan astandard za ova ribe u Japanu. Ali postoje nepisane norme koje većina odgaivače sledi. Mora post ojati dobar balans izmedju glave tela i repa. U Japanu se tradicionalno odvijaju takmičenja proizvodjača Ranchu-a. Kada je ocenjivanje u pitanju veličina nije bitna već proporcije. Kao i drugi varieteti i ove ribe se javljaju u više varijanti. Najpoznatiji su Naitoh Ranchu, Seitama Ranchu. Boja Ranchua varira od crvene do bele a kaliko varietet se u Japanu naziva Edonishiki. Držanje Ranchua u premalo prostora usloviće da ona nikada ne pokaže svoj puni sjaj.
U pitanju je forma riba koja je stvorena selekcijom kod koje odsustvuje ledjno peraje u potpunosti. Svojim izgledom, tj. jako izraženom glavom sa naborima podseća uistinu na glavu lava. Neki izgled glave ove ribe porede sa izgledom ploda maline na koju ona uistinu podseća.

Telescop je zajednički naziv za više tipova riba kod kojih su oči do te mere izražene da podsećaju na male durbine. Kitajski teleskop formom tela podseća na fantail ribe i za razliku od njih ima jasno izražene oči. Pomenute oči mogu biti raznolike u veličini i formi. Mogu biti cilindrične, konusne i kod nekih tipova teleskopa mogu dostići impozantnu veličinu. U teleskop ribe spada i takozvana forma nebesko oko a po nekim autorima u teleskop ribe spadaju i popularne “Buble eye“ ribe ili kako ih još zovu vodene oči. Teleskop ribe se mogu javljati u gotovo svim varijacijama boje. Na ovim prostorima se najčečće sreću teleskopi u crnoj boji za koje većina smatra da su najatraktivniji. Obyirom da im oči štrče u stranu ove ribe su sklone lakom povredjivanju očne regije što treba imati u vidu pri organizaciji scenografije prostora koji je predvidjen za njihov život.

Perla je forma koja umnogome podseća na omanju lopticu sa perajima. Oblik tela ove ribe je blago jajast - gotovo okrugao. Kljušti su jasno naznačene te odaju utisak nakostrešenosti.Peraja ovih riba su relativno kratka što doprinosi loptastom utisku. U novije vreme sreću se varieteti sa naborima na glavi ili velastim repnim perajem.


Bubble eyed je još jedan od varieteta ove vrste. Ovaj varietet odlikuje se velikim kesicama ispod očiju, koje se pune vodom te izgledaju kao baloni. Ove ribe izgledaju veoma neprirodno i vrlo su osetljive.


Zlatne ribe su kao što se iz teksta može primetiti već prilično dugo medju nama. Da budem precizniji njihova istorija će uskoro doseći dvehiljaditi rodjendan. Za sve te godine mnoge od njih su bile nadasve voljeni kućni ljubimci velikog broja dece već generacijama. To su ribe sa kojima je najveći broj akvarista, započeo još u detinjstvu, svoje prve akvarističke korake. One za razliku od velikog broja ukrasnih riba nisu naročito zahtevne i to je veoma često razlog zašto će svakom novajliji u ovom hobiju trgovci preporučiti baš njih. Upravo zbog te činjenice skrenuću na kraju ovog dela priče o njima, pažnju svim novajlijama u akvaristici kao hobiju, da ukoliko se odluče za ove ribe posebnu pažnju posvete potrebnom prostoru koje ove ribe iziskuju. Zlatne ribe mogu prilično narasti i po mišljenju najvećeg broja stručnjaka ne treba ih držati u posudama manjim od 50 litara. Odraslim primercima je naravno potrebno i mnogo više od toga. Vekovima su ove ribe držane u raznim staklenim kuglama i sličnim malim posudama. To su bila prava mala mučilišta i dok su ljudi uživali u obilju boja i velastim perajima, generacije ovih riba su bile izložene nemerljivoj patnji zbog nedostatka životnoga prostora. Upravo zbog toga ukoliko se odlučite da baš ove ribe budu vaš kućni ljubimac ili ljubimac vašeg deteta imajte u vidu ovu činjenicu. Bez obzira ma koliko vas u trgovinama uveravali da one mogu živeti u posudama sa malo vode, ne pristajte na taj već hiljadama godina dug zločin. Nemojte dozvoliti da zbog ličnog neznanja date nesvesno doprinos njihovoj vekovnoj patnji i večnom snu za kojim litrom vode više.



U gornjem izlaganju osvrnuli smo se u nekoliko reči na istorijat držanja zlatnih riba u akvarijumima. Tom prilikom opisali smo nekoliko osnovnih formi koje su nastale dugogodišnjom selekcijom i predanim radom mnogih selekcionera širom sveta. U nastavku priče o “zlatu sa istoka“ akcenat ćemo baciti na uslove njihovog gajenja kao i mrest ovih riba za koje se zasluženo može reći da imaju najduži staž u akvaristici

U gornjem delu smo takodje govorili o najčešćoj grešci koja se provlačila vekovima u vezi sa držanjem ovih riba a to je držanje u nedovoljno prostora, u premalim staklenim kuglama i drugim sličnim posudama . Na sreću ovih prelepih riba ovakvom mučenju je izgleda kraj jer je u nekim zemaljama Evrope pokrenuta tendencija zabrane prodaje ovakvih mučilišta u pet shopovima. U našoj zemlji ovo još nije slučaj ali uzdajmo se u svest i savest naših trgovaca i hobista, jer zapravo pravi ljubitelj, nikada neće držati svoje ljubimce u neadekvatnim uslovima. To što su ove ribe kako se obično kaže prilično otporne i tolerišu mnogobrojne početničke greške verovatno je osnovni razlog iz koga se ove ribe najčešće savetuju početnicima. Ipak sve, pa i njihova tolerantnost prema relativno lošim uslovima življenja ima svoje granice, te stoga svakom novom vlasniku savetujem da se pre nabavke riba, dobro informiše o uslovima koje vrsta za koju se odlučuje zahteva. Stoga, pri kupovini zlatnih riba uvek imajte u vidu da one prilično brzo narastu i da je u akvarijumu od 50 do 100 litara moguće držati svega nekoliko odraslih primeraka. Obzirom na njihovu veličinu potrebno je obezbediti i adekvatnu filtraciju kako bi se u akvarijumu u kome ih držite ubezbedili osnovni higijenski uslovi i izbeglo samotrovanje riba usled raspada hrane i produkata sopstvenoga metabolizma.


U zadnje vreme i na naše prostore se vraća tendencija gajenja ovih riba u vrtnim jezerima i bazenima. Ovakav način gajenja je verovatno mnogo humaniji i bliže prirodnom okruženju u kome je ova vrsta obitavala vekovima. Jezera ili fontane sa zlatnim ribama krasila su od davnina vrtove mnogobrojnih dvorova pa zašto ne bi neko omanje jezerce danas ukrasilo upravo vaše dvorište. Doživljaj koji gajenje zlatnih riba u takvim uslovima pruža je svakako jedno novo iskustvo za svakog akvaristu.

Ipak bez obzira na činjenicu da su ove ribe u dobro isplaniranim jezercima umnogome prepuštene prirodnim uslovima neke stvari ne treba nikada gubiti iz vida. Jedna od njih je i činjenica da tokom toplih letnjih meseci, temperatura vode naraste i do 30 stepeni. U takvim prilikama u jezercima je požel jno obezbediti dodatno obogaćivanje vode kiseonikom uz pomoć vazdušnih pumpi-komprresora. ( nikada ne gubite iz vida da je količina rastvorenog kiseonika sa porastom temperaature sve manja) Improvicacijom vodoskoka ili malih vodopada u ovakvim jezercima takodje se može vršiti dodatna aeracija jer se na taj način voda obogaćuje kiseonikom usled raymene gasova sa okolnim vayduhom. Ukoliko tokom ovakvih letnjih dana vaše ribe ilaze suviše često na površinu vode, pri čemu se stiče utisak da gutaju atmosverski vazduh, budite sigurni da je količina kiseonika rastvorenog u vodi isuviše mala. Nasuprot tome ukoliko zlatne ribe ostavljate da prezime u jezercetu trudite se da uvek jedan deo jezerceta ostane bez ledenog pokrova kako se vaše ribe ne bi pogušile, ostajući danima zarobljene ispod leda. Osnovni uzrok ovakvim pojavama je činjenica da pomenuti led sprečava razmenu gasova izmedju vode i okolnoga vazduha, te kad ribe potroše raspoloživi kiseonik iz vode može doći do gušenja. Takodje je bitno napomenuti da je poželjno ne hraniti ylatne ribe na temperaturama nižim od 8 stepeni jer postaju slabo aktivne i najčešće neće uzimati hranu.

Posle zimskoga perioda sa porastom temperture početkom proleća u ovakvom jednom jezercetu aktivnost će ponovo porasti. Iscrpljene dugom zimom i gladovanjem ribe će koristiti svaku situaciju da dodju do hrane . Osim redovnih obroka koje dobijaju od vas ribe će se hraniti i insektima i drugim sitnim organizmima koji dospeju u vodu a učine im se dovoljno hranljivim. To je period kada se one intenyivnije hrane nego obično i period kada u telima ženki sazreva ikra.

Kada temperatura vode poraste iznad 16 stepeni vlasnici mnogih jezera primetiće, najčešće u ranim jutarnjim satima, kako se njihove ribe jure. Dolazi vreme mresta. Mužjaci u ovom periodu besomučno proganjaju ženke obrazujući prava mala klupka, koja često podsećaju na raznobojne voziće koji se kreću sa jednog kraja bazena na drugi. Zrelu ženku tom prilikom proganjaće veći broj mužjaka, udarajući je i stiskajući u predelu stomaka. Pod tim mnogobrojnim naletima, ženka počinje da izbacuje ikru na okolno bilje u plićaku koju u svom tom metežu mužjaci svojim mlečom oplode. Ukoliko je bazen dovoljno velik i ne prenaseljen a uz to i dobro zarašćen vodenim biljem, posle ovakvih svadbenih jurnjava možete očekivati i pojavu podmlatka. Mlade ribice se pri temperaturi od 24 stepena izlegu za 4 do 5 dana dok je pri nižim temperaturama period inkubacije duži. Na temperturi od 15 stepeni može potrajati i 7 -8 dana. Obzirom da će najveći broj položenih jajašaca biti pojeden od strane riba, mali broj njih će doživeti da se izlegne.Upravo iz tog razloga priroda je Zlatne ribe obdarila visokom produktivnošću. One polažu veliki broj jaja, a taj broj može biti i nekoliko desetina hiljada. Položena jajašca su jako lepljiva i obično su zalepljena na okolno bilje. Kada se izlegu mlade ribice će period ličinke provesti okačene o vodeno bilje ili stakla akvarijuma a po proplivavanju počinju da se hrane planktonom iz vode. Ukolko se radi o mrestu u akvarijumskim uslovima posle propliovavanja potrebno ih je hraniti. Najčešće se u tu svrhu koriste naupliusi tek izležene artemije. Ukoliko im se obezbedi dovoljna količina hrane mlade ribice naprediju priličo brzo. U periodu od 3 nedelje do mesec dana već počinju polako da liče na svoje roditelje. Obzirom da se u ovakvim ukrasnim jezercima ribe ne drže radi uzgoja,prilično mali broj mladunaca će preživeti. Najveći broj njih će na žalost završiti kao hrana većim ribama.

Za neko komercijalno gajenje potrebno je zadovoljiti niz uslova i ono najčešće iziskuje dosta poznavanja genetike ovih riba i vezano je za niz drugih radnji koje je tom prilikom potrebno obezbediti. U svetu postoji veliki broj odgajališta ovih riba iz kojih one pristižu u mnogobrojne prodavnice širom sveta. Kako se u takvim odgajalištima zapravo odvija proizvodnja i selekcija zlatnih riba neka bude neka nam buduća tema .






Slični linkovi
 

Article Rating
Average Score: 5
Glasova: 2


Please take a second and vote for this article:

Excellent
Very Good
Good
Regular
Bad

 

Options