Akvaristika    
Dobrodošli Please Register or Login  

Sadržaj:
 


Korisnički Info

Dobrodošli Anonimni


Članovi:
Najnoviji: Aleksandra995
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 3741

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 280
Ukupno: 280
Ko je gde:
 Posetioci:
01: News
02: Forumi
03: Coppermine
04: Forumi
05: Forumi
06: Forumi
07: Forumi
08: Forumi
09: Forumi
10: Forumi
11: Forumi
12: News
13: Forumi
14: Forumi
15: Forumi
16: Coppermine
17: Forumi
18: Forumi
19: News
20: Forumi
21: Naslovna
22: Forumi
23: Forumi
24: Coppermine
25: Forumi
26: Forumi
27: Forumi
28: Coppermine
29: Forumi
30: Forumi
31: Your Account
32: Forumi
33: Forumi
34: Forumi
35: Forumi
36: Forumi
37: Forumi
38: Your Account
39: Forumi
40: Forumi
41: Forumi
42: Coppermine
43: Forumi
44: Coppermine
45: Forumi
46: Forumi
47: Forumi
48: Forumi
49: Naslovna
50: Forumi
51: Forumi
52: Your Account
53: Sekcije: Akvarijumske biljke,
54: Forumi
55: Forumi
56: Forumi
57: Forumi
58: Forumi
59: Coppermine
60: Forumi
61: Forumi
62: Naslovna
63: Forumi
64: Forumi
65: Naslovna
66: Forumi
67: Forumi
68: Forumi
69: Forumi
70: Naslovna
71: Surveys
72: Forumi
73: Forumi
74: Naslovna
75: Forumi
76: Forumi
77: Coppermine
78: Forumi
79: Naslovna
80: Forumi
81: Forumi
82: Forumi
83: Coppermine
84: Naslovna
85: Forumi
86: Forumi
87: Forumi
88: Forumi
89: Forumi
90: Forumi
91: Forumi
92: Forumi
93: Coppermine
94: Forumi
95: Naslovna
96: Coppermine
97: Forumi
98: Naslovna
99: Forumi
100: Forumi
101: Coppermine
102: Coppermine
103: Coppermine
104: Your Account
105: Naslovna
106: Your Account
107: Naslovna
108: Forumi
109: Coppermine
110: Coppermine
111: Forumi
112: Forumi
113: Forumi
114: Forumi
115: Forumi
116: Forumi
117: Forumi
118: Forumi
119: Forumi
120: Forumi
121: Coppermine
122: News
123: Forumi
124: Forumi
125: Forumi
126: Forumi
127: Forumi
128: Forumi
129: Coppermine
130: Forumi
131: Forumi
132: Forumi
133: Forumi
134: Forumi
135: Forumi
136: Forumi
137: Forumi
138: Forumi
139: Forumi
140: Naslovna
141: Forumi
142: Forumi
143: Forumi
144: Forumi
145: Forumi
146: Forumi
147: Forumi
148: Forumi
149: Forumi
150: Coppermine
151: Forumi
152: News
153: Forumi
154: Forumi
155: Forumi
156: Coppermine
157: Forumi
158: Forumi
159: Forumi
160: Forumi
161: Forumi
162: Forumi
163: Your Account
164: Forumi
165: Coppermine
166: Forumi
167: Forumi
168: Coppermine
169: Coppermine
170: Forumi
171: Forumi
172: News
173: Forumi
174: Forumi
175: Forumi
176: Forumi
177: Forumi
178: Coppermine
179: Forumi
180: Forumi
181: Forumi
182: Forumi
183: Forumi
184: Forumi
185: Forumi
186: Forumi
187: Coppermine
188: Forumi
189: Naslovna
190: Forumi
191: Sekcije: Akvarijumske biljke,
192: Forumi
193: News
194: Forumi
195: Sekcije: Akvarijumske biljke,
196: Forumi
197: Forumi
198: Forumi
199: Forumi
200: Forumi
201: Naslovna
202: Coppermine
203: Forumi
204: Forumi
205: Forumi
206: Forumi
207: Forumi
208: News
209: Forumi
210: Forumi
211: Coppermine
212: Your Account
213: Forumi
214: Your Account
215: Forumi
216: Forumi
217: Forumi
218: News
219: Forumi
220: Naslovna
221: Forumi
222: Forumi
223: Forumi
224: Forumi
225: Coppermine
226: Forumi
227: Naslovna
228: Forumi
229: Forumi
230: Naslovna
231: Forumi
232: Forumi
233: Forumi
234: Forumi
235: Coppermine
236: Forumi
237: Forumi
238: Forumi
239: News
240: Forumi
241: Forumi
242: Forumi
243: Forumi
244: Forumi
245: Forumi
246: Forumi
247: Forumi
248: Forumi
249: Forumi
250: Forumi
251: Forumi
252: Forumi
253: Forumi
254: Forumi
255: Naslovna
256: Forumi
257: Forumi
258: Forumi
259: Forumi
260: Coppermine
261: Forumi
262: Forumi
263: Forumi
264: Forumi
265: Forumi
266: Naslovna
267: Naslovna
268: Forumi
269: Forumi
270: Forumi
271: Forumi
272: Forumi
273: Your Account
274: Forumi
275: Forumi
276: Coppermine
277: Coppermine
278: Forumi
279: Forumi
280: Forumi

Online uprava:

Nema upravnih članova online!
 


Posećenost
Imali smo
177413517
posećenih stranica od
January 2005
 

Naslovna

Ribe lavovi -fam Scorpenidae

(2148 ukupno reči u ovom tekstu)
(834 puta pročitano)   Odštampaj stranicu




Tekst napisao Octopus

Postoji nekoliko vrsta ljudi vezano za drzanje morskih akvarijuma.Jedna vrsta uziva u cuvanju malih raznobojnim ribica normalnog izgleda ka o sto su recimo royal grama,razne vrste klovnica ili demsela.Druga vrsta pak tezi cuvanju nesvakidasnjih, nama prelepih ili pak ruznih i cudnih vrsta riba.Treca nasuprot najcesce stavlja akcenat na invertebratske organizme kao sto su recimo razne vrste korala i sl. u kombinaciji sa ribama stanovnicima koralnog grebena.

Lionfishes ili ribe lavovi ,kako ih najcesce zovemo su verovatno najpopularnija neobicna riba, koja moze zadovoljiti dve poslednje navedene grupe morskih akvarista.Zadnjih nekoliko godina njihova popularnost je znacajno porasla sto je verovatno vezano za pad njihove cene i mnogo vecu dostupnost na trzistu.Lavovi su ekstremno otporni i prilicno rezistentni na vecinu bolesti.Bez obzira na mnoga pogresna misljenja o njima ove ribe daju jednu impresivnu sliku koja zastavlja dah i najravnodusnijem posmatracu.Iako im je prilepljena etiketa razbojnika oni su miroljubiva stvorenja zivopisnih boja.Ovo pogresno misljenje je verovatno vezano za ljudski strah od njihovih otrovnih bodlji.(koje nikako nisu onoliko opasne kao sto se misli)

Ribe lavovi(kako ih obicno zovemo )pripadaju familiji Scorpenidae (ribe skorpije)koja obuhvata 56 rodova sa do sada poznatih 388 vrsta rasporedjenih u nekoliko subfamilija.Sa akvaristickog gledista najznazajnija je subfamilija Pteroinae.Ona obuhvata 5 rodova sa 17 vrsta.U akvaristici su zastupljeni pripadnici rodova:Pterois,Dendrochirus i Brachypterois.Pripadnici roda Pterois su krupniji sto je i razlog da se pripadnici roda Dendrochirus nazivaju patuljastim lavovimaPripadnici roda Brachypterois su za sada dosta retki gosti akvarijuma.

Vise od 300 clanova familije Scorpenidae karakterise prisustvo bodlji koje proizvode otrov.Ovaj otrov ja neurotoxinUbod kod neopreznog akvariste izaziva veoma jak bol.U zavisnosti od vrste lava i jacina samog neurotoxina varira.Bol se moze ublaziti drzanjem ubodenog mesta pod mlazom vruce vode.(Otrov_termolabilan)Ova bol moze trajati po nekoliko dana a njen intenzitet moze biti toliko jak, da dovede do pada u besvesno stanje na kratko.(ovo zapravo predstavlja verovatno odbranu naseg organizma od tako jake boli)Ozbiljniji problemi se javljaju u slucaju alergijske reakcije kada i zivot moze biti ugrozen.(na srecu ovo se desava veoma retko)Sve napred navedeno dovelo je do misljenja da su lavovi veoma opasne zivotinje ciji ubod obavezno ubija.NA SRECU ovo zadnjeNIJE TACNO ,tj ne moze se uzeti kao pravilo.Napomenicu da ubod nekih mnogo manjih zivotinjica kao sto su recimo pcela, osa i sl.kod odredjene grupe ljudi moze takodje biti smrtonosan (anafilakticki sok)Svih devet vrsta lavova su dakle otrovne i akvaristima savetujem oprez prilikom transporta istih i uredjenja akvarijuma, u kome se oni nalaze.

U prirodi lavove mozete sresti u juznom Pacifiku,Indijskom okeanu i Crvenom moru.Cesto briljantnih boja ,ukrasene lepezastim perajima ove ribe u prirodi koriste kamuflazu i obmanu da bi uhvatile plen.Kriju se duz stena i korala u plicim delovima mora i cekaju u zasedi bilo koju ribu koja pridje dovoljno blizu .Oni brzinom svetlosti mogu progutati ribu koja je cak pola njihove velicine.Lov obicno zapocinju u sumrak kada zivot na koralnom grebenu prosto uzavri.Mogu loviti do duboko u noc.Tokom dana se obicno skrivaju u senci korala ili u nekoj pecini vareci predhodni obrok.Napad lava na jato neopreznih riba je do te mere munjevit da je on vec progutao nekoliko a da ostale nisu ni svesne sta ih je zadesilo.Lav ne zagriza plen,tj ne grabi ga ustima ,vec plen biva jednostavno usisan u otvorena usta.On je spor lovac koji vreba iz zasede i ceka na gresku neopreznih riba.Munjevit je jedino trzaj pre samoga usisavanja plena u usta.On se moze opisati kao nagli,kratki trzaj celim telom napred.Lav u prirodi gotovo nikada ne juri za svojim plenom.(u akvarijumu ume i ovo da uradi)Pogresno je shvatanje da se oni iskljucivo hrane ribom.Na njihovom prirodnom meniju se nalazi i veliki broj invertebrate(najcesce raznih racica)Ovo zadnje akvaristi koji ih gaje nikako ne smeju gubiti iz vida.

Ove ribe su jake i dugovecne .Dobro se adaptiraju na akvarijumske uslove.Zbog velicine koju mogu da dostignu obicno vlada zabluda da im je potreban ogroman akvarijum.Ovo naravno nije tacno.Ekstremno veliki akvarijum im nije potreban obzirom da se ne radi o okretnim plivacima.Volitans (najveci od svih lavova)u svojoj punoj velicini sasvim dobro ce se osecati u akvarijumu velicine 25o -300 l(Naravno nece se buniti ukoliko im obezbedite nesto vise.).Patuljasti lavovi se uspesno mogu drzati u mnogo manjim akvarijumima150-200 l.

U akvarijumu lavove treba periodicno hraniti da se ne bi previse zaprljao akvarijum,odnosno da se ne bi previse opteretio bioloski filter.U svakom slucaju drzanje uvih lepotana iziskuje jako dobar i pouzdan filter system.(Bez obzira za koji se zapravo system odlucite)Ukoliko je lav istovremeno deo nekog reef akvarijima onda se trek izuzetna paznja mora posvetiti izgradnji i izboru jakog filter sistema. Svima koji su se malo udubljivali u problematiku odrzavanja Reef(koralnog)akvarijuma sasvim je poznato kako vecina korala reaguje cak i na izuzetno male kolicine izvesnih materija kao sto su:(amonijak,nitrit nitrat,fosfat itd)Drzanje Lavova u ovakvoj kombinaciji iziskuje veoma mocan filter system.U savremenoj literaturi je o filter sistemima mnogo pisano.Licno sam imao prilike da isprobam sve do sada poznate filter sisteme(kao da i licno upoznam neke od njihovih tvoraca) i mogu vam reci da svaki po naosob ima svoje dobre i lose strane.Stoga necu favorizovati nijedan.Vecina slanih akvarista koje poznajem obicno ima varijacije na pomenutu temu ili kombinaciju recimao dva priznata filter sistema.Moje licno misljenje je da je tako nesto los izbor .(u ovom slucaju najcesce piostignuti rezultat je izgladnjavanje jednog, od strane drugog filter sistema)Ukoliko previse hranite lavove rizikujete da vas system u jednom trenutku (ma koji da je)jednostavno pukne.I najbolji protein skimmer recimo od previse prljavstine moze da prestane da radi ili pak da radi lose.Sto se tice promena vode treba je vrsiti bar jednom mesecno u obimu koji obicno savetuje proizvodjac soli koju koristite.Kolicina mesecno zamenjene vode kod vecine priznatih akvarista varira od 10 do 25%od ukupnog volumena..

Ribe lavovi retko pokazuju agresiju prema ribama koje su prevelik zalogaj i za koje su sigurni da ih ne mogu progutati.Razne vrste andjela i tangovi su im veoma dobri susedi u akvarijumu.Trigeri mogu da ih ozlede a murina recimo cak i pojede. Demseli ili bilo koje sitnije ribe su ukoliko ih stavite sa lavom.osudjene da zavrse (pre ili kasnije)kao ukusan obrok.

Najcesce sretana vrsta lava u akvarijumima je Pterois volitans.(Linnaeus 1758)Ova vrsta je kako sam vec napomenuo ujedno i najveci lav.Raste do 40 cm.Njegove sare su obicno tamno smedje .

Pterois lunulata(Temminick I Schlegel1843) se veoma cesto prodaje kao crveni volitans.Dok je mladji on se tesko razlikuje od pravog volitansa i vecina prodavaca u svetu za ovu vrstu i ne zna.Lunulata ne poseduje crtu preko oka i zbice grudnih peraja su spojene pa izgledaju poput kozica za plivanje.On moze narasti do 35 cm a boja sara se krece od crveno mrke do boje rdje.

Pterois miles(Bennett 1828)Zovu ga i djavolji lav.Nastanjuje vode Indijskog okeana i Crvenoga mora.

Pterois radiata (Cuvier 18290 ) je po meni mozda najimpresivnija vrsta.Zovu ga jos kameleon lav jer moze menjati boju u zavisnosti od okruzenja u kome je.Izrastaji koji podsecaju na rogice su debeli i strce prema nosu.Vertikalne crte na telu su jako istaknute isto keo i horizontalne u osnovi peraja .Na zalost ova vrsta veoma liose podnosi transport.Ukoliko se odlucite za ovu vrstu (mada je kod nas retka)prvo se uverite da li jede i da li je dobro.Lav koji odbija hranu ne oseca se sigurno bas najbolje.

Pterois antenata(Bloch1787) je nesto manji od predhodnih vrsta ali je nista manje lep.Prepoznatljiv je po dijagonalnim crtama u korenu repa i dugackim belim grudnim perajima zracnoga oblika sa plavicastim tackama.

Vrstu Pterois spex (Jordani Evermann 1903)veoma cesto mesaju sa antenatomOn nema dugacke zbice grudnih peraja i prilicno je nezanOva riba je endemit Havaja.Jedan od najtezih za drzanje.

Pterois mombasae(smith 1957)Nastanjuje vode zapadnoga Indopacifika,obale Sri lanke i Nove Gvineje.Naraste nesto ispod 15 cm.

Pterois heterura nastanjuje priobalni pojas Japana.Osnovna karakteristika ove vrste je lirast avrsetak repnog peraja.

Najpopularniji patuljasti lav je vrsta Dendrochirus zebra.Obzirom da naraste 20-25 cm diskutabolno je da li je on bas pravi patuljasti lav.U podnozju repa ima dve bele tacke i spojene zbice grudnih peraja.

Jedan od najneobicnijih je Dendrochirus biocelatus(Fowler 1928)Zbog izgleda zovu ga Fu Man Chu Lion. Sa donje usne kod ove vrste krecu izrastaji nalik na brkove.Na samom kraju ledjnog peraja nalaze se dve tamne tacke (tzv.lazne oci)Ova vrsta naraste do 12,5 cm.

Dendrochirus brachypterus(Cuvier 1829) je najmanji lav.Raste maksimalno do 12 cmPruge koje se sire preko tela daju mu krznast izgled.Grudna peraja su u odnosu na velicinu tela velika i lepezasta a telo je tamno smedje do boje rdje.

Dendrochirus barberi(Steindachner 1900)Nastanjuje Havaje I Johnston Atoll.Zivi na dubini od 1-50 m.

I na kraju jedna veoma retka ali prelepa vrsta.Parapterois heterurus(bleker 1856)Zivi u zapadnom Indopacifiku,.Obalama Afrike i Japana

Odabir kvalitetnog primerka pri kupovini Riba lav koja je zdrava je aktivna i prilicno okretna.Primerke koji se obicno kriju u uglu akvarijuma i tesko disu ne treba kupovati.Zdrava riba je jarkih boja i sva peraja su joj neostecena.Takodje na telu ,ocima i ostalim delovima nema nikakvih sumnivih tvorevina u smislu tackica,mrlja,krvnih podliva,erozije koze itd.Oci su bistre ,nikako mutne.Zdrava riba rado uzima hranu.Lavove koji ignorisu plivajucu ribicu ,bacenu kao hranu nikada ne kupujte.Ne padajte na konstataciju prodavca”sit je”jer i kada se najede lako dostupan plen uvek napada.Nekada sticem utisak posmatrajuci svoje primerke da bi jeli dok ne puknu.(Naravno ovo nikada ne radite)Hranjenje je obicno okidac da se lav pokrene iz mirovanja i ucmalosti .U vecini slucajeva prodavci lavovima nude japanke kao hranu,jer je lav onako tromu lako prihvata,lovi.Treba zapamtiti da to nije najhranjljivija mogucnost

Hraneci lavove iskljucivo japankama mozete nesvesno uzrokovati manjak visemasnih kiselina.Usled toga moze doci posle duzeg vremena do masne degeneracije riba sto ne retko uzrokuje smrt.Svoje lavove sam naucio da prihvataju,krill,rakove skampe i druge korisne izvore hranljivih materija kojih u prodavnicama morskih plodova za ljudsku ishranu ima na pretek.Nove primerke obicno hranim bilo cim sto prihvata dok ne ojacaju i ne nauce da jedu ono za sta sam siguran da je dobro po njih.Jedna od posledica jakog hranjenja moze biti i ubrzani pad baznosti(Ph)Zbog ovoga zadnjeg ne preterujte sa ishranom i pridrzavajte se strogo rezima zamene vode.Naglo smanjenje Ph delovace stresno na sve prisutne organizme u vasem akvarijumu.

Razmnozavanje: Uparivanje i razmnozavanje ovih riba u zarobljenistvu je prilicno tesko ali ne i nemoguce.Komercijalna proizvodnja je za sada u svetu dosta retka i vezana je najcesce za vrstu D.brachypterus.

Svi lavovi se pri mrestu ponasaju haremski .Znaci jedan muzjak mresti grupu zenki.Samo sat vremena pre sparivanja u telu zenke sazreva ikra.Udvaranje muzjaka moze trajati po ceo dan(pri svemu tome on ima neverovatno intenzivne boje)a do samog sparivanja obicno dolazi nocu.Zenka polaze jaja u velikim kolicinama (od 2000 do 15000kom)Jaja su lepliva I obrazuju grupe slcne grozdovima.

Posle 24 h zelatin u jajetu se dazintegrise i jaja se odvajaju.Do izleganja dolazi posle 36 sati. Teskoce koje su vezane za razmnozavanje u zarobljenistvu su vezane za obezbedjenje dovoljne kolicine planktona za prva hranjenja,kao i obezbedjenje dovoljno prostora za mrest krupnim vrstama.

Ribe lavovi su bez obzira na mnoge tabue vezane za njih veoma dobri kucni ljubimci, sve dok imate cist akvarijum i ne dodjete u iskusenje da preterate sa ishranom .Poput demsela cak i pocetnici uz pravilne instrukcije mogu da ih drze.Ukoliko pocinjete sa novim akvarijumom ili trazite nesto neobicno riba lav je prilicno dobar izbor.Samo ga nikada ne mazite.