![]() |
![]() |
||||
![]() |
![]() |
![]() |
|||
![]() |
Dobrodošli Please Register or Login | ![]() |
![]() |
![]() Dobrodošli Anonimni Članovi: ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() 01: News 02: Forumi 03: Coppermine 04: Forumi 05: Forumi 06: Forumi 07: Forumi 08: Forumi 09: Forumi 10: Forumi 11: Forumi 12: News 13: Forumi 14: Forumi 15: Forumi 16: Coppermine 17: Forumi 18: Forumi 19: News 20: Forumi 21: Naslovna 22: Forumi 23: Forumi 24: Coppermine 25: Forumi 26: Forumi 27: Forumi 28: Coppermine 29: Forumi 30: Forumi 31: Your Account 32: Forumi 33: Forumi 34: Forumi 35: Forumi 36: Forumi 37: Forumi 38: Your Account 39: Forumi 40: Forumi 41: Forumi 42: Coppermine 43: Forumi 44: Coppermine 45: Forumi 46: Forumi 47: Forumi 48: Forumi 49: Naslovna 50: Forumi 51: Forumi 52: Your Account 53: Sekcije: Akvarijumske biljke, 54: Forumi 55: Forumi 56: Forumi 57: Forumi 58: Forumi 59: Coppermine 60: Forumi 61: Forumi 62: Naslovna 63: Forumi 64: Forumi 65: Naslovna 66: Forumi 67: Forumi 68: Forumi 69: Forumi 70: Naslovna 71: Surveys 72: Forumi 73: Forumi 74: Naslovna 75: Forumi 76: Forumi 77: Coppermine 78: Forumi 79: Naslovna 80: Forumi 81: Forumi 82: Forumi 83: Coppermine 84: Naslovna 85: Forumi 86: Forumi 87: Forumi 88: Forumi 89: Forumi 90: Forumi 91: Forumi 92: Forumi 93: Coppermine 94: Forumi 95: Naslovna 96: Coppermine 97: Forumi 98: Naslovna 99: Forumi 100: Forumi 101: Coppermine 102: Coppermine 103: Coppermine 104: Your Account 105: Naslovna 106: Your Account 107: Naslovna 108: Forumi 109: Coppermine 110: Coppermine 111: Forumi 112: Forumi 113: Forumi 114: Forumi 115: Forumi 116: Forumi 117: Forumi 118: Forumi 119: Forumi 120: Forumi 121: Coppermine 122: News 123: Forumi 124: Forumi 125: Forumi 126: Forumi 127: Forumi 128: Forumi 129: Coppermine 130: Forumi 131: Forumi 132: Forumi 133: Forumi 134: Forumi 135: Forumi 136: Forumi 137: Forumi 138: Forumi 139: Forumi 140: Naslovna 141: Forumi 142: Forumi 143: Forumi 144: Forumi 145: Forumi 146: Forumi 147: Forumi 148: Forumi 149: Forumi 150: Coppermine 151: Forumi 152: News 153: Forumi 154: Forumi 155: Forumi 156: Coppermine 157: Forumi 158: Forumi 159: Forumi 160: Forumi 161: Forumi 162: Forumi 163: Your Account 164: Forumi 165: Coppermine 166: Forumi 167: Forumi 168: Coppermine 169: Coppermine 170: Forumi 171: Forumi 172: News 173: Forumi 174: Forumi 175: Forumi 176: Forumi 177: Forumi 178: Coppermine 179: Forumi 180: Forumi 181: Forumi 182: Forumi 183: Forumi 184: Forumi 185: Forumi 186: Forumi 187: Coppermine 188: Forumi 189: Naslovna 190: Forumi 191: Sekcije: Akvarijumske biljke, 192: Forumi 193: News 194: Forumi 195: Sekcije: Akvarijumske biljke, 196: Forumi 197: Forumi 198: Forumi 199: Forumi 200: Forumi 201: Naslovna 202: Coppermine 203: Forumi 204: Forumi 205: Forumi 206: Forumi 207: Forumi 208: News 209: Forumi 210: Forumi 211: Coppermine 212: Your Account 213: Forumi 214: Your Account 215: Forumi 216: Forumi 217: Forumi 218: News 219: Forumi 220: Naslovna 221: Forumi 222: Forumi 223: Forumi 224: Forumi 225: Coppermine 226: Forumi 227: Naslovna 228: Forumi 229: Forumi 230: Naslovna 231: Forumi 232: Forumi 233: Forumi 234: Forumi 235: Coppermine 236: Forumi 237: Forumi 238: Forumi 239: News 240: Forumi 241: Forumi 242: Forumi 243: Forumi 244: Forumi 245: Forumi 246: Forumi 247: Forumi 248: Forumi 249: Forumi 250: Forumi 251: Forumi 252: Forumi 253: Forumi 254: Forumi 255: Naslovna 256: Forumi 257: Forumi 258: Forumi 259: Forumi 260: Coppermine 261: Forumi 262: Forumi 263: Forumi 264: Forumi 265: Forumi 266: Naslovna 267: Naslovna 268: Forumi 269: Forumi 270: Forumi 271: Forumi 272: Forumi 273: Your Account 274: Forumi 275: Forumi 276: Coppermine 277: Coppermine 278: Forumi 279: Forumi 280: Forumi Online uprava: Nema upravnih članova online!
|
Ribe lavovi -fam Scorpenidae (2148 ukupno reči u ovom tekstu) (834 puta pročitano) ![]()
Tekst napisao Octopus Postoji nekoliko vrsta ljudi vezano za drzanje morskih akvarijuma.Jedna vrsta uziva u cuvanju malih raznobojnim ribica normalnog izgleda ka o sto su recimo royal grama,razne vrste klovnica ili demsela.Druga vrsta pak tezi cuvanju nesvakidasnjih, nama prelepih ili pak ruznih i cudnih vrsta riba.Treca nasuprot najcesce stavlja akcenat na invertebratske organizme kao sto su recimo razne vrste korala i sl. u kombinaciji sa ribama stanovnicima koralnog grebena. Lionfishes ili ribe lavovi ,kako ih najcesce zovemo su verovatno najpopularnija neobicna riba, koja moze zadovoljiti dve poslednje navedene grupe morskih akvarista.Zadnjih nekoliko godina njihova popularnost je znacajno porasla sto je verovatno vezano za pad njihove cene i mnogo vecu dostupnost na trzistu.Lavovi su ekstremno otporni i prilicno rezistentni na vecinu bolesti.Bez obzira na mnoga pogresna misljenja o njima ove ribe daju jednu impresivnu sliku koja zastavlja dah i najravnodusnijem posmatracu.Iako im je prilepljena etiketa razbojnika oni su miroljubiva stvorenja zivopisnih boja.Ovo pogresno misljenje je verovatno vezano za ljudski strah od njihovih otrovnih bodlji.(koje nikako nisu onoliko opasne kao sto se misli) Ribe lavovi(kako ih obicno zovemo )pripadaju familiji Scorpenidae (ribe skorpije)koja obuhvata 56 rodova sa do sada poznatih 388 vrsta rasporedjenih u nekoliko subfamilija.Sa akvaristickog gledista najznazajnija je subfamilija Pteroinae.Ona obuhvata 5 rodova sa 17 vrsta.U akvaristici su zastupljeni pripadnici rodova:Pterois,Dendrochirus i Brachypterois.Pripadnici roda Pterois su krupniji sto je i razlog da se pripadnici roda Dendrochirus nazivaju patuljastim lavovimaPripadnici roda Brachypterois su za sada dosta retki gosti akvarijuma. Vise od 300 clanova familije Scorpenidae karakterise prisustvo bodlji koje proizvode otrov.Ovaj otrov ja neurotoxinUbod kod neopreznog akvariste izaziva veoma jak bol.U zavisnosti od vrste lava i jacina samog neurotoxina varira.Bol se moze ublaziti drzanjem ubodenog mesta pod mlazom vruce vode.(Otrov_termolabilan)Ova bol moze trajati po nekoliko dana a njen intenzitet moze biti toliko jak, da dovede do pada u besvesno stanje na kratko.(ovo zapravo predstavlja verovatno odbranu naseg organizma od tako jake boli)Ozbiljniji problemi se javljaju u slucaju alergijske reakcije kada i zivot moze biti ugrozen.(na srecu ovo se desava veoma retko)Sve napred navedeno dovelo je do misljenja da su lavovi veoma opasne zivotinje ciji ubod obavezno ubija.NA SRECU ovo zadnjeNIJE TACNO ,tj ne moze se uzeti kao pravilo.Napomenicu da ubod nekih mnogo manjih zivotinjica kao sto su recimo pcela, osa i sl.kod odredjene grupe ljudi moze takodje biti smrtonosan (anafilakticki sok)Svih devet vrsta lavova su dakle otrovne i akvaristima savetujem oprez prilikom transporta istih i uredjenja akvarijuma, u kome se oni nalaze.
U prirodi lavove mozete sresti u juznom Pacifiku,Indijskom okeanu i Crvenom moru.Cesto briljantnih boja ,ukrasene lepezastim perajima ove ribe u prirodi koriste kamuflazu i obmanu da bi uhvatile plen.Kriju se duz stena i korala u plicim delovima mora i cekaju u zasedi bilo koju ribu koja pridje dovoljno blizu .Oni brzinom svetlosti mogu progutati ribu koja je cak pola njihove velicine.Lov obicno zapocinju u sumrak kada zivot na koralnom grebenu prosto uzavri.Mogu loviti do duboko u noc.Tokom dana se obicno skrivaju u senci korala ili u nekoj pecini vareci predhodni obrok.Napad lava na jato neopreznih riba je do te mere munjevit da je on vec progutao nekoliko a da ostale nisu ni svesne sta ih je zadesilo.Lav ne zagriza plen,tj ne grabi ga ustima ,vec plen biva jednostavno usisan u otvorena usta.On je spor lovac koji vreba iz zasede i ceka na gresku neopreznih riba.Munjevit je jedino trzaj pre samoga usisavanja plena u usta.On se moze opisati kao nagli,kratki trzaj celim telom napred.Lav u prirodi gotovo nikada ne juri za svojim plenom.(u akvarijumu ume i ovo da uradi)Pogresno je shvatanje da se oni iskljucivo hrane ribom.Na njihovom prirodnom meniju se nalazi i veliki broj invertebrate(najcesce raznih racica)Ovo zadnje akvaristi koji ih gaje nikako ne smeju gubiti iz vida. Ove ribe su jake i dugovecne .Dobro se adaptiraju na akvarijumske uslove.Zbog velicine koju mogu da dostignu obicno vlada zabluda da im je potreban ogroman akvarijum.Ovo naravno nije tacno.Ekstremno veliki akvarijum im nije potreban obzirom da se ne radi o okretnim plivacima.Volitans (najveci od svih lavova)u svojoj punoj velicini sasvim dobro ce se osecati u akvarijumu velicine 25o -300 l(Naravno nece se buniti ukoliko im obezbedite nesto vise.).Patuljasti lavovi se uspesno mogu drzati u mnogo manjim akvarijumima150-200 l. U akvarijumu lavove treba periodicno hraniti da se ne bi previse zaprljao akvarijum,odnosno da se ne bi previse opteretio bioloski filter.U svakom slucaju drzanje uvih lepotana iziskuje jako dobar i pouzdan filter system.(Bez obzira za koji se zapravo system odlucite)Ukoliko je lav istovremeno deo nekog reef akvarijima onda se trek izuzetna paznja mora posvetiti izgradnji i izboru jakog filter sistema. Svima koji su se malo udubljivali u problematiku odrzavanja Reef(koralnog)akvarijuma sasvim je poznato kako vecina korala reaguje cak i na izuzetno male kolicine izvesnih materija kao sto su:(amonijak,nitrit nitrat,fosfat itd)Drzanje Lavova u ovakvoj kombinaciji iziskuje veoma mocan filter system.U savremenoj literaturi je o filter sistemima mnogo pisano.Licno sam imao prilike da isprobam sve do sada poznate filter sisteme(kao da i licno upoznam neke od njihovih tvoraca) i mogu vam reci da svaki po naosob ima svoje dobre i lose strane.Stoga necu favorizovati nijedan.Vecina slanih akvarista koje poznajem obicno ima varijacije na pomenutu temu ili kombinaciju recimao dva priznata filter sistema.Moje licno misljenje je da je tako nesto los izbor .(u ovom slucaju najcesce piostignuti rezultat je izgladnjavanje jednog, od strane drugog filter sistema)Ukoliko previse hranite lavove rizikujete da vas system u jednom trenutku (ma koji da je)jednostavno pukne.I najbolji protein skimmer recimo od previse prljavstine moze da prestane da radi ili pak da radi lose.Sto se tice promena vode treba je vrsiti bar jednom mesecno u obimu koji obicno savetuje proizvodjac soli koju koristite.Kolicina mesecno zamenjene vode kod vecine priznatih akvarista varira od 10 do 25%od ukupnog volumena.. Ribe lavovi retko pokazuju agresiju prema ribama koje su prevelik zalogaj i za koje su sigurni da ih ne mogu progutati.Razne vrste andjela i tangovi su im veoma dobri susedi u akvarijumu.Trigeri mogu da ih ozlede a murina recimo cak i pojede. Demseli ili bilo koje sitnije ribe su ukoliko ih stavite sa lavom.osudjene da zavrse (pre ili kasnije)kao ukusan obrok. Najcesce sretana vrsta lava u akvarijumima je Pterois volitans.(Linnaeus 1758)Ova vrsta je kako sam vec napomenuo ujedno i najveci lav.Raste do 40 cm.Njegove sare su obicno tamno smedje . Pterois lunulata(Temminick I Schlegel1843) se veoma cesto prodaje kao crveni volitans.Dok je mladji on se tesko razlikuje od pravog volitansa i vecina prodavaca u svetu za ovu vrstu i ne zna.Lunulata ne poseduje crtu preko oka i zbice grudnih peraja su spojene pa izgledaju poput kozica za plivanje.On moze narasti do 35 cm a boja sara se krece od crveno mrke do boje rdje. Pterois miles(Bennett 1828)Zovu ga i djavolji lav.Nastanjuje vode Indijskog okeana i Crvenoga mora. Pterois radiata (Cuvier 18290 ) je po meni mozda najimpresivnija vrsta.Zovu ga jos kameleon lav jer moze menjati boju u zavisnosti od okruzenja u kome je.Izrastaji koji podsecaju na rogice su debeli i strce prema nosu.Vertikalne crte na telu su jako istaknute isto keo i horizontalne u osnovi peraja .Na zalost ova vrsta veoma liose podnosi transport.Ukoliko se odlucite za ovu vrstu (mada je kod nas retka)prvo se uverite da li jede i da li je dobro.Lav koji odbija hranu ne oseca se sigurno bas najbolje. Pterois antenata(Bloch1787) je nesto manji od predhodnih vrsta ali je nista manje lep.Prepoznatljiv je po dijagonalnim crtama u korenu repa i dugackim belim grudnim perajima zracnoga oblika sa plavicastim tackama. Vrstu Pterois spex (Jordani Evermann 1903)veoma cesto mesaju sa antenatomOn nema dugacke zbice grudnih peraja i prilicno je nezanOva riba je endemit Havaja.Jedan od najtezih za drzanje. Pterois mombasae(smith 1957)Nastanjuje vode zapadnoga Indopacifika,obale Sri lanke i Nove Gvineje.Naraste nesto ispod 15 cm. Pterois heterura nastanjuje priobalni pojas Japana.Osnovna karakteristika ove vrste je lirast avrsetak repnog peraja. Najpopularniji patuljasti lav je vrsta Dendrochirus zebra.Obzirom da naraste 20-25 cm diskutabolno je da li je on bas pravi patuljasti lav.U podnozju repa ima dve bele tacke i spojene zbice grudnih peraja. Jedan od najneobicnijih je Dendrochirus biocelatus(Fowler 1928)Zbog izgleda zovu ga Fu Man Chu Lion. Sa donje usne kod ove vrste krecu izrastaji nalik na brkove.Na samom kraju ledjnog peraja nalaze se dve tamne tacke (tzv.lazne oci)Ova vrsta naraste do 12,5 cm. Dendrochirus brachypterus(Cuvier 1829) je najmanji lav.Raste maksimalno do 12 cmPruge koje se sire preko tela daju mu krznast izgled.Grudna peraja su u odnosu na velicinu tela velika i lepezasta a telo je tamno smedje do boje rdje. Dendrochirus barberi(Steindachner 1900)Nastanjuje Havaje I Johnston Atoll.Zivi na dubini od 1-50 m. I na kraju jedna veoma retka ali prelepa vrsta.Parapterois heterurus(bleker 1856)Zivi u zapadnom Indopacifiku,.Obalama Afrike i Japana Odabir kvalitetnog primerka pri kupovini Riba lav koja je zdrava je aktivna i prilicno okretna.Primerke koji se obicno kriju u uglu akvarijuma i tesko disu ne treba kupovati.Zdrava riba je jarkih boja i sva peraja su joj neostecena.Takodje na telu ,ocima i ostalim delovima nema nikakvih sumnivih tvorevina u smislu tackica,mrlja,krvnih podliva,erozije koze itd.Oci su bistre ,nikako mutne.Zdrava riba rado uzima hranu.Lavove koji ignorisu plivajucu ribicu ,bacenu kao hranu nikada ne kupujte.Ne padajte na konstataciju prodavca”sit je”jer i kada se najede lako dostupan plen uvek napada.Nekada sticem utisak posmatrajuci svoje primerke da bi jeli dok ne puknu.(Naravno ovo nikada ne radite)Hranjenje je obicno okidac da se lav pokrene iz mirovanja i ucmalosti .U vecini slucajeva prodavci lavovima nude japanke kao hranu,jer je lav onako tromu lako prihvata,lovi.Treba zapamtiti da to nije najhranjljivija mogucnost Hraneci lavove iskljucivo japankama mozete nesvesno uzrokovati manjak visemasnih kiselina.Usled toga moze doci posle duzeg vremena do masne degeneracije riba sto ne retko uzrokuje smrt.Svoje lavove sam naucio da prihvataju,krill,rakove skampe i druge korisne izvore hranljivih materija kojih u prodavnicama morskih plodova za ljudsku ishranu ima na pretek.Nove primerke obicno hranim bilo cim sto prihvata dok ne ojacaju i ne nauce da jedu ono za sta sam siguran da je dobro po njih.Jedna od posledica jakog hranjenja moze biti i ubrzani pad baznosti(Ph)Zbog ovoga zadnjeg ne preterujte sa ishranom i pridrzavajte se strogo rezima zamene vode.Naglo smanjenje Ph delovace stresno na sve prisutne organizme u vasem akvarijumu. Razmnozavanje: Uparivanje i razmnozavanje ovih riba u zarobljenistvu je prilicno tesko ali ne i nemoguce.Komercijalna proizvodnja je za sada u svetu dosta retka i vezana je najcesce za vrstu D.brachypterus. Svi lavovi se pri mrestu ponasaju haremski .Znaci jedan muzjak mresti grupu zenki.Samo sat vremena pre sparivanja u telu zenke sazreva ikra.Udvaranje muzjaka moze trajati po ceo dan(pri svemu tome on ima neverovatno intenzivne boje)a do samog sparivanja obicno dolazi nocu.Zenka polaze jaja u velikim kolicinama (od 2000 do 15000kom)Jaja su lepliva I obrazuju grupe slcne grozdovima. Posle 24 h zelatin u jajetu se dazintegrise i jaja se odvajaju.Do izleganja dolazi posle 36 sati. Teskoce koje su vezane za razmnozavanje u zarobljenistvu su vezane za obezbedjenje dovoljne kolicine planktona za prva hranjenja,kao i obezbedjenje dovoljno prostora za mrest krupnim vrstama. Ribe lavovi su bez obzira na mnoge tabue vezane za njih veoma dobri kucni ljubimci, sve dok imate cist akvarijum i ne dodjete u iskusenje da preterate sa ishranom .Poput demsela cak i pocetnici uz pravilne instrukcije mogu da ih drze.Ukoliko pocinjete sa novim akvarijumom ili trazite nesto neobicno riba lav je prilicno dobar izbor.Samo ga nikada ne mazite. |
![]() |